Američki astronaut Nil Armstrong (1930-2012), prvi čovjek koji je stupio na tlo Mjeseca, rođen je 5. avgusta 1930. godine.
Armstrong je 20. jula 1969. izašao na Mjesec iz lunarnog modula „Orao“, lansiranog sa svemirskog broda „Apolo 11“.
Svoj prvi korak na Zemljinom satelitu on je propratio riječima: „Ovo je mali korak za čovjeka, ali ogroman za čovječanstvo“.
Armstrong je bio i komandir svemirskog broda „Apolo 11“. On i njegov kolega Edvin Baz Oldrin proveli su skoro tri časa u šetnji po Mjesecu.
Prva četiri dana misije išla su prema planu, ali dvadeset minuta prije slijetanja na Mjesec posada se susrela sa nizom problema.
Nakratko je izgubljen radijski kontakt sa kontrolnim centrom u Hjustonu – u modulu „Orao“, kojim su se Armstrong i Oldrin spuštali na Mjesec, i oglasio se alarm.
Iz Hjustona je poručeno da nastave misiju, te da je riječ o problemu kompjutera koji je bio preopterećen.
Tokom dva i po sata šetnje po Mjesečevoj površini Armstrong je fotografisao hrpe kamenja, dok je Oldrin instalirao seizmometar i dva druga naučna instrumenta.
Postavili su američku zastavu i ostavili za sobom nekoliko predmeta, uključujući medalju u čast prvog čovjeka u svemiru – Rusa Jurija Gagarina.
Baz Oldrin je kasnije pričao da mu je Armstrong na početku priprema za misiju rekao da će „iskoristiti viši čin i da će on biti taj koji će prvi zakoračiti na površinu Mjeseca“.
Armstrong je za svoj podvig nagrađen Kongresnom zlatnom medaljom, najvećim civilnim odlikovanjem u SAD.
