
Krvavi pir nad nedužnim mladićima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu rezultat je zvanične politike tadašnjeg muslimanskog rukovodstva, izjavio je Srni vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić.
Nuždić je naveo da se, kao i kod ostalih zločina u Sarajevu, uporno pokušava nametnuti narativ da su zločine vršile paravojne formacije, a da bivša vlast takozvane Republike BiH nije učestvovala u tome.
On je naveo da zločin nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu nisu izvršili „Cace“, „Ćele“ i „Juke“, kako se uporno pokušava nametnuti.
– To je klasičan primjer spinovanja i manipulacije, jer su paravojne formacije bile su samo puki izvršilac zvanične politike rukovodstva muslimana – ukazao je Nuždić.
Nuždić je istakao da nažalost, ni nakon 33 godine nema sudskog epiloga ovog zločina.
– Nakon brojnih opstrukcija, suđenje Ejupu Ganiću i ostalima traje u nedogled bez ikakvih naznaka kad i da li će biti okončano – rekao je Nuždić povodom obilježavanja zločina nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici.
Nuždić je podsjetio da je referendum, organizovan mimo volje Srba, u kome su kao dotadašnji konstitutivni narod preglasani, zapalio ratni fitilj u BiH, te da su ubistvo starog svata na Baščaršiji 1. marta i masovni zločin u Sijekovcu 26. marta, Srbima poslali jasnu poruku kakva ih sudbina čeka.
– Sve to su među prvima osjetili sarajevski Srbi, koji su već od prvih martovskih dana 1992. godine bili izloženi atmosferi straha i neizvjesnosti, koja je ubrzo prešla u otvoreno neprijateljstvo prema svemu što je srpsko – istakao je Nuždić.
Ubistva pripadnika JNA, naglasio je Nuždić, započela su 20. aprila, kada su ubijena dva mlada vojnika na Bistriku, a nastavljena dva dana kasnije, kada je u Velikom parku ubijeno osam pripadnika JNA.
– Kulminacija se desila 2. maja kada je na Skenderiji ubijeno najmanje 19 pripadnika JNA. Sljedećeg dana nastavljeno je sa ubistvima, te je prilikom mirnog povlačenja kolone JNA, koje je bilo dogovoreno i čiji garant su bile snage UN, ubijeno još najmanje devet lica u Dobrovoljačkoj ulici – podsjetio je Nuždić.
Pored ubijenih, 2. i 3. maja 50 vojnika je ranjeno, a veliki broj njih zarobljen i izložen torturi.
Nuždić je rekao da je Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica dokumentovao, istražio i javnosti prezentovao svoja istraživanja koja se odnose na zločin u „Dobrovoljačkoj ulici“ u knjizi „Rekonstrukcija zločina, dekonstrukcija mita“, te u „Atlasu zločina nad Srbima tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata“.
U Istočnom Sarajevu i Sarajevu sutra će biti obilježene 33 godine od zločina nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici.
Riječ je o istorijskom događaju od republičkog značaja čije obilježavanje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, 2. i 3. maja u Sarajevu je poginulo najmanje 28 pripadnika JNA.
CJB Istočno Sarajevo podnio je 2005. godine krivičnu prijavu protiv 15 lica osumnjičenih za ovaj zločin, ali je Tužilaštvo BiH tek u novembru 2007. godine pokrenulo istragu.
Međunarodni tužilac u BiH Džud Romano donio je u januaru 2012. godine odluku o obustavljanju istrage.
Tužilaštvo BiH je 20. novembra 2018. godine donijelo naredbu o ponovnom otvaranju istrage u predmetu „Dobrovoljačka“, te je Sud BiH u maju 2022. godine potvrdio optužnicu protiv 10 lica koja se terete za ratni zločin.
Među optuženima su Ejup Ganić, kao član Predsjedništva RBiH, Zaim Backović, kao član operativnog centra Štaba Teritorijalne odbrane RBiH i Jusuf Pušina, kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova RBiH i načelnik štaba MUP-a RBiH.
Ovaj postupak je još u toku.