Tužilac Izet Odobašić, protiv koga se vodi disciplinski postupak, pokušavao je da neistinitim krivičnim prijavama i optužbama prikrije svoj nerad čime je nanio štetu Tužilaštvu BiH i pravosuđu u cijelini, saopšteno je danas iz ove pravosudne institucije.
Kako su naveli, u slučaju u kojem je Odobašić prikrivao nerad Sud BiH je djelimično potvrdio izmijenjenu optužnicu protiv četiri lica srpske nacionalnosti koja ih tereti za zločine protiv čovječnosti na području Sanskog Mosta 1992. godine.
Izmijenjena optužnica djelimično je potvrđena protiv Drage Vujanića, Milana Ivanića, Mile Došenovića, Jugoslava Rodića, Milorada Bilbije i Sime Simetića, pri čemu su odbijene dvije tačke optužnice, jer na to tužilac nije uložio žalbu.
Tužilac je svjesno propustio rok za žalbu koja bi, da je bila uložena, eventualno dovela do potvrđivanja dvije odbijene tačke od strane vanraspravnog vijeća Suda BiH.
Iz Tužilaštva su naveli da je riječ o predmetu u kojem je postupajući tužilac Izet Odobašić 31. decembra prošle godine, prije završetka istrage i ne postupajući po zakonitim uputstvima, pokušao podići optužnicu jer je posljednjeg dana kalendarske godine imao devet odsto ostvarenih godišnjih rezultata.
Da bi prikrio nerad, 30. januara 2026. godine podnio je krivičnu prijavu protiv glavnog tužioca Milanka Kajganića, tvrdeći da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja iz Krivičnog zakona BiH, jer mu je zabranio podizanje optužnice pošto je u navodnim poslovnim i drugim vezama sa dvojicom osumnjičenih.
Po prijavi Odobašića, te i po službenoj dužnosti, na osnovu navedenih tvrdnji u Tužilaštvu BiH je otvoren predmet, u kojem je tužilac Odsjeka za korupciju 4. marta donio naredbu o neprovođenju istrage protiv glavnog tužioca jer je utvrđeno da nema osnova sumnje da je počinio prijavljeno krivično djelo.
Utvrđeno je da nije sprečavao podizanje optužnice u predmetu nego izdavao naredbe i uputstva radi što efikasnijeg vođenja postupka.
Iako je u predmetu formiran tim i održano nekoliko sastanaka tužilaca koji su svi pismeno iznijeli svoje primjedbe na nacrte odluka, Odobašić je većinu sugestija ignorisao i 12. juna podigao optužnicu, koja je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.
Iz Tužilaštva je objašnjeno da je u složenim predmetima rok za potvrđivanje optužnice 15 dana, dok je u ovom predmetu, zbog odbijanja Odobašića da postupa po zakonitim uputstvima glavnog tužioca i sugestijama kolega, samo potvrđivanje optužnice trajalo puna tri mjeseca, odnosno od 12. juna do 14. septembra.
Sud BiH je 25. juna donio rješenje kojim je prvi put vratio optužnicu na uređenje, uz uputstvo da će je odbiti ako se u roku od 20 dana ona ne uredi i dostavi sudu.
U navedenom rješenju Sud navodi da optužnica u dostavljenom obliku nije podobna za ispitivanje i da se Sud uopšte nije mogao upustiti u meritorno ispitivanje u odnosu na dostavljene dokaze.
Ovakvi slučajevi do sada nisu zabilježeni u praksi Tužilaštva BiH, naglašeno je iz Tužilaštva.
U detaljnom obrazloženju rješenja, Sud na četiri strane navodi razloge zašto optužnicu treba urediti i izmijeniti, koji su suštinski identični sa uputstvima koje je glavni tužilac dao krajem 2025. godine postupajućem tužiocu i po kojima je isti odbijao postupiti.
Međutim, suočen sa upozorenjem Suda da će optužnica biti odbijena, Odobašić je postupio po uputstvima i istu djelimično izmijenio, te je ponovo dostavio na potvrđivanje 15. jula.
Sud BiH je 29. jula donio rješenje kojim drugi put vraća optužnicu na uređenje, gdje navodi da je „…utvrđeno da Tužilaštvo BiH nije u potpunosti postupilo po uputstvima Suda, usljed čega optužnica ni u sadašnjem obliku nije podobna za ispitivanje“.
U istom rješenju Sud poučava tužioca kako optužnica treba da izgleda i šta treba da sadrži da bi uopšte bila podobna za ispitivanje.
Prilikom drugog vraćanja optužnice na uređenje Sud je tužiocu ostavio rok od mjesec dana, uz upozorenje da će je, ako ne postupi po uputstvima, odbiti potvrditi.
Odobašić je 28. avgusta drugi put dostavio izmijenjenu optužnicu, koju je Sud 14. septembra djelimično potvrdio, odnosno odbio je potvrđivanje dvije tačke protiv četvorice optuženih, nakon čega je tužilac svjesno propustio rok za žalbu.
Nakon ovog slučaja, detaljnijom analizom rada tužioca Odobašića u prethodnim godinama utvrđeno je da ovakav vid rada na predmetima i donošenje odluka u posljednjim danima kalendarskih godina, isključivo radi formalnog ispunjenja norme i ostvarivanja visokih ocjena rada, nije izuzetak nego pravilo.
„Tako je Odobašić 29. decembra 2022. godine podigao optužnicu protiv Dragoja Čavića i drugih lica, a kada je Sud vratio na uređenje u januaru 2023. godine, tužilac je u odnosu na Čavića optužnicu povukao 27. januara bez obavještavanja bilo koga od rukovodilaca i do danas nije donio odluku“, dodaje se u saopštenju.
Kao još jedan od primjera navedeno je da je Odobašić, svjestan da u 2024. godini nije ostvario punu godišnju normu, 26. januara te godine podigao optužnicu protiv Mladena Mitrovića i nakon iskazivanja predmeta završenim za 2024. godinu ocijenjen kao izuzetno uspješan.
„Nakon što mu je 3. januara 2025. godine Sud vratio optužnicu na uređenje zbog niza nedostataka, umjesto da je uredi, on je 5. februara povukao, bez obavještavanja bilo koga od nadređenih, a sve da bi za 2024. godinu bio ocijenjen najvišom ocjenom rada“, navode iz Tužilaštva.
Zbog svih uočenih nepravilnosti 18. avgusta 2026. godine protiv tužioca Izeta Odobašića podnesena je dopuna disciplinske pritužbe.
