Pad vlade u Bugarskoj – Rusija, mafija i malo Makedonije

3
Foto: REUTERS/Stoyan Nenov

Vlada Kirila Petkova uspjela je da se održi na vlasti svega šest mjeseci, prije nego što su joj 123 poslanika uskratila povjerenje zbog niza složenih okolnosti, uključujući posljedice dešavanja u Ukrajini, najave obračuna sa mafijom i rješavanje problema sa susjednom Sjevernom Makedonijom. Petkov optužio Rusiju za miješanje u unutrašnja pitanja Bugarske. Bugari protiv novih izbora. Protest ispred parlamenta.

Bugarski premijer Kiril Petkov bio je za tri glasa „kratak“ da očuva vlast, pošto su protiv njegove vlade glasala 123 od prisutnih 239 poslanika u parlamentu, što suštinski uvodi Bugarsku u novu političku krizu, svega šest mjeseci pošto je, na jedvite jade, formirana vlada.

– Ovo je sićušan korak na dugom putu koji nas čeka. Obećavam da ću nastaviti borbu i da ćemo jednog dana imati Bugarsku bez vladara iz senke, bez mafije – normalnu evropsku državu – rekao je Petkov poslije glasanja, optužujući rusku ambasadorku u Sofiji Eleonoru Mitrofanovu za „orkestriranje njegove smjene“.

Uprkos ishodu glasanja, Petkov će imati još jednu šansu da formira vladu, ali je u ovom trenutku malo vjerovatno da će uspjeti da obezbijedi većinu u parlamentu. Ukoliko ni opozicija ne uspje da formira vladu, Bugarsku čekaju vanredni izbori – četvrti od aprila prošle godine.

Raspisivanje izbora prilično je rizičan potez za sve političke opcije, pošto se dan pre pada vlade u istraživanju lokalne podružnice Galupa, čak 40 odsto Bugara izjasnilo protiv novog glasanja, naspram 26 odsto ispitanika koji podržavaju vanredne izbore.

Neposredno poslije glasanja, nekoliko hiljada pristalica vlade Kirila Petkova okupilo se ispred zgrade bugarske skupštine, koju su u prethodnih 48 sati čuvale jake policijske snage, oklopna vozila i vodeni topovi.

Vlada Kirila Petkova prva je evropska vlada koja je, doduše indirektno, pala pod pritiskom posljedica rata u Ukrajini.

Geneza političke krize u Bugarskoj

Kriza u Bugarskoj počela je prije nekoliko sedmica kad je iz vladajuće koalicije istupila partija ITN, Slavija Trifonova, koji je Petkova optužio da vodi zemlju u bankrot, te da se sa zapadnim diplomatama tajno dogovorio da Bugarska skine veto sa početka pregovora Sjeverne Makedonije i Evropske unije.

Stranka ITN je, do napuštanja koalicije, imala 25 poslanika u parlamentu, ali je taj broj u međuvremenu smanjen pošto je Trifonova, iz različitih razloga, napustilo nekoliko poslanika.

Jedan od prebjeglih poslanika, Nikolaj Radulov, optužio je šefa poslaničke grupe ITN-a, scenaristu Toška Jordanova, da mu je pretio „čupanjem noktiju“. Naveo je i da je jedna od poslanica te stranke u posljednji čas odustala od odlaska iz ITN-a, pravdajući se glavoboljom.

Iako pitanje početka pregovora Skoplja i EU predstavlja okidač političke krize u Bugarskoj, tamošnji analitičari smatraju da problem, u stvari, predstavljaju reforme koje je pokrenula vlada Kirila Petkova, čime su u velikoj mjeri ugrožene pozicije nekoliko uticajnih stranaka.

Nekadašnji ministar sporta Radostil Vasilje tvrdi da uzavrele debate o Severnoj Makedoniji predstavljaju samo zavesu kojom se skrivaju veze čelnika partije sa organizovanim kriminalom.

„Izdaja bugarskih interesa“, kako je lider ITN-a Slavi Trifonov opisao razloge istupanja iz Vlade, tvrde predstavnici vlade Kirila Petkova i analitičari, predstavlja alibi za zaustavljanje reformi i odliv budžetskih sredstava na račune sumnjivih kompanija.

Slične tvrdnje u petak je iznio i Petkov, koji je sofijskom Kapitalu rekao da ITN pokušava da „očuva šeme prema kojima novac iz budžeta završava na računima privatnih kompanija sumnjive reputacije“.

ITN je, kako tvrdi Petkov, napustio Vladu pošto je otkriveno da čak 80 odsto građevinskih kompanija, kojima je bilo namijenjeno 1,7 milijardi evra iz budžeta, radi nelegalno.

Prva žrtva loma na bugarskoj političkoj sceni bio je predsjednik skupštine Nikola Minčev, za čiji je opoziv glasalo 125 od ukupno 240 poslanika, što praktično znači da su koalicionoj vladi, nedavno oslabljenoj odlaskom stranke ITN, ostala samo četiri dana da ubijedi pet poslanika da promijene stranu.

U komplikovane odnose umiješao se i predsjednik Rumen Radev, koji je od Vlade zatražio da se izjasni da neće skinuti veto sa početka pregovora Skoplja i Brisela.

Nedugo po završetku sjednice na kojoj je opozvan predsjednik parlamenta, ispred skupštine se okupilo nekoliko hiljada ljudi koji su podržali vladu Kirila Petkova. Jedan od poslanika ITN-a je pokušao da se obrati demonstrantima, ali ga je policija odvukla nazad u zgradu pošto su ka njemu počele da lete flaše, javljaju bugarski mediji.