Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je danas da je odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa statusom poljoprivrednog zemljišta u Srpskoj neprihvatljiva jer je čisto politička.
Pašalić je istakao da je Ustavni sud u prethodnih nekoliko godina donosio odluke u kojima je priznao da je nekadašnje državno poljoprivredno zemljište svojina Republike Srpske.
– To govori da ovakva odluka nema veze sa pravom, pravdom i ustavnim pravom, već da je riječ o političkoj odluci. Ona je za nas neprihvatljiva i svim pravnim sredstvima ćemo se boriti da dokažemo ono što je napisano u Ustavu Republike Srpske i Aneksu četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to je da isključiva nadležnost nad poljoprivrednim zemljištem pripada Srpskoj – rekao je Pašalić novinarima.
On je pojasnio da se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede odlučilo za izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu jer od formiranja Srpske niti u jednom pravnom aktu nije navedeno da je bivše društveno poljoprivredno zemljište svojina Republike Srpske.
– Ta nedorečenost je prouzrokovala mnogo problema prilikom dodjele koncesija i poljoprivrednog zemljišta u zakup, te sudskih procesa. Iako su uvidjeli da je Republika Srpska u pravu, sudovi do sada nisu imali na osnovu čega da upišu to zemljište kao svojinu Srpske. Zbog toga smo odlučili da izmijenimo Zakon o poljoprivrednom zemljištu i prvi put smo precizirali da je bivše društveno poljoprivredno zemljište svojina Republike Srpske – kaže Pašalić.
Prema njegovim riječima, Republika Srpske je nakon stupanja na snagu izmjena zakona počela da upisuje to zemljište kao svoju svojinu.
– To je apsolutni primat jer je osnovni cilj da riješimo status poljoprivrednog zemljišta i da znamo da je naše da bismo ga stavili na raspolaganje našim poljoprivrednim proizvođačima. Imamo uporište u Ustavu Republike Srpske i Ustavu BiH i jasno je da je pitanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u isključivoj nadležnosti Srpske – naglasio je Pašalić.
On je precizirao da se samo u desetak opština u Srpskoj u kojima je najvrednije poljoprivredno zemljište, kao što su područja Semberije, Posavine, Lijevče polja i Popovog polja, nalazi oko 40.000 hektara bivšeg društvenog zemljišta.
– Oko polovine tog zemljišta smo upisali kao svojinu Srpske, a naš cilj je da svo to zemljište upišemo kao svojinu Republike Srpske – kaže Pašalić.
On je izrazio zadovoljstvo zbog opšteg konsenzusa političkih faktora u Srpskoj koji su jednoglasno zauzeli stav u vezi sa odlukom Ustavnog suda BiH.
– Još nismo vidjeli tekst odluke Ustavnog suda, već imamo šturu informaciju sa njegove internet stranice. Proučićemo odluku i nakon toga ćemo imati adekvatan odgovor. Ali, danas su institucije Srpske poslale snažnu poruku da sve ovo nema smisla i da je riječ o čisto političkoj odluci – rekao je Pašalić.
Tri ranije odluke Ustavnog suda BiH u koje je Srna imala uvid pokazuju da je dosadašnja praksa te pravosudne isntitucije bila da poljoprivredno zemljište kao dobro od opšteg interesa nije bilo predmet privatizacije i da je vlasništvo Republike Srpske.
To je potvrdio i OHR koji je 2010. godine donio odluku o popisu državne imovine u i izvan BiH, a kojom kao državna imovina nije popisano poljoprivredno zemljište na koje se odnose izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske.
Najviši zvaničnici Srpske danas su na sastanku u Palati Republike jednoglasno zaključili da predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH obustave rad na odlučivanju o bilo kojem pitanju iz nadležniosti organa BiH dok ne bude usvojen zakon o Ustavnom sudu BiH u čijem sastavu ne bi bilo stranih sudija.
Na sastanku zvaničnika Republike Srpske, predstavnika Srpske u institucijama BiH i lidera parlamentarnih političkih partija zaključeno je i da je neophodno hitno sazvati sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se raspravljati o pitanjima koja se odnose na odluke Ustavnog suda koje su duboko zadirale u identitet Srpske, a sada i u teritorijalna, odnosno svojinska pitanja.
Ustavni sud BiH donio je odluku prema kojoj je Ustavu BiH suprotan član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Srpske kojim je propisano da poljoprivredno zemljište koje je javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Srpske.
Ustavni sud je utvrdio da je riječ o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.
Narodna skupština Republike Srpske lani je usvojila Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim je definisano da je državno poljoprivredno zemljište svojina Srpske.
