Kako funkcioniše pravosuđe BiH i pod čijom su direktivnom, za javnost u Srpskoj, odavno nije nepoznanica. Posljednji primjer je Radio-televizija Republike Srpske, kojoj je Okružni privredni sud u Banjaluci blokirao sve račune prije mjesec i po. Protiv RTRS-a se ekspresno rješavaju tužbe podnesene od strane BHRT-a, a njihove kupe prašinu u fiokama.
Radnici na ivici strpljenja, ugorženo poslovanje, plate i primanja na čekanju i u milosti sudije Okružnog privrednog suda Gordane Marić, koja je na posljednjem ročištu odbila sve dokaze RTRS-a.
Krenimo redom…
Radio-televizija Republike Srpske je još 2017. godine raskinula ugovor sa Telekom operaterima o načinu raspodjele RTV takse, prema kojoj je BHRT bio gospodar i od javnih emitira Republike Srpske i Federacije uzimao po 50 odsto prihoda.
BHRT je prva prekinula da učestvuje u torškovima prikupljanja RTV takse, ali su i dalje očekivilai pripadajući dio, bez ikakvog učešća u trošku.
Ali njihov finansijski problem datira još od 2010. godine, što je vidljivo iz Izvještaja o poslovanju BHRT-a koji su dostavljali Parlamentarnoj skupštini BiH.
Tako su im dugovi rasli iz godine u godinu, što je RTRS pokušao dokazati na posljednjem ročištu.
RTRS je dostavio izvještaje o poslovanju BHRT-a za šest godina, koje su preuzeli sa stranice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine, ali je sudija, nakon prigovora advokata BHRT-a iz Sarajeva, odbila RTRS-ove dokaze.
– Punomoćnik tražioca izvršenja je na početku svog izlaganja osporavao ove dokaze i istakao da su isti „skinuti sa interneta“ i iste podveo pod javne isprave, u smislu da moraju sadržavati potpis i pečat onoga ko ih donosi – navodi se u zapisniku sa ročišta.
I ovdje se završava sva priča o radu pravosuđa BiH.
Stoga se postavlja pitanje: kako su za sudiju Senu Uzunović na suđenju protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika bili vjerodnostojni dokazi tužioca „skinuti sa interneta“, poput onog sa stranice OHR-a, a koje se odnose na „odluku“ Krisitjana Šmita?
Za sudiju u Banjaluci, dokazi skinuti sa stranice Parlamentarne skupštine BiH nisu validni.
Tako su izvještaji BHRT-a, nakon jučerašnjeg priloga emitovanog u Dnevniku 2 RTRS-a, ekspresno obrisani na njihovoj zvaničnoj internet stranici.
Pobijao je advokat iz Sarajeva i druge dokaze RTRS-a, a sve u prisustvu vršioca dužnosti direktora BHRT-a Belimina Karamehmedovića.
Četvoročlani tim iz Sarajeva je išao i korak dalje. Na sve moguće načine su pokušavali da omalovaže i predsjednika Republike Srpske, njegovo izdvojeno mišljenje, Narodnu skupštinu, a RTRS da navodno kao „štit“ koristi „javni interes“.
– Izvršenik (RTRS) „opšti interes“ samo koristi kao „štit“ za izbjegavanje plaćanja po osnovu pravosnažnih presuda. U parničnom postupku dokazano je da RTRS redovno prima grantove i direktnu finansijsku podršku iz budžeta Republike Srpske, što znači da blokada računa neće ugasiti Javni servis – ističe se u osvrtu advokata BHRT-a.
– Znamo da Sarajevu nismo javni interes, ali još ne znamo da li je i za sudiju Gordanu Marić važnija interpretacija adovakata iz Sarajeva ili mišljenje Zakonodavnog i Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske – pitaju iz RTRS-a.
I na kraju, koga se sudije u Banjaluci boje? Da li Visokog sudskog tužilačkog savjeta, pod čijom su kontrolom, ili štite vlastite pozicije i enormno visoke plate? Jer smo svi, prije nekoliko dana, bili u pilici pročitati da su plate sudija i tužilaca od 4.700 do 9.000 maraka.
Da zaposleni na RTRS-u imaju bar duplo manje, onda se ne bi brinuli šta će 20. u mjesecu, kada stižu računi na naplatu, a banke skidaju rate. A računi prazni. Još pet dana je ostalo da sudija odluči o sudbini radnika RTRS-a.
– I na kraju, gospodo: ovo nije medijski pritisak već borba za egzistenciju 603 porodice, što je oko 2.000 ljudi. Bar je trebalo da znate da osnovni račun RTRS-a služi za finansiranje osnovnih djelatnosti i isplatu plata radnicima i nije komercijalne prirode, te je samim tim izuzet od blokade i izvršenja. I ovo nije kraj naše priče, naredna već sutra veče u istom terminu – ističu iz RTRS-a.
