Procurio snimak posljednjeg razgovora Bajdena sa avganistanskim predsjednikom

14
Foto: AP/Susan Walsh

Posljednji telefonski razgovor američkog predsjednika Džozefa Bajdena i njegovog tadašnjeg avganistanskog kolege Ašrafa Ganija, održan je 23. jula i trajao je 14 minuta.

Američki predsjednik nahvalio je avganistansku vojsku, koja se ubrzo raspala pred naletom talibana, a 20 dana kasnije pao je i Kabul.

U razgovoru su Bajden i Gani, između ostalog, diskutovali o vojnoj pomoći SAD Avganistanu, političkoj strategiji i mijenjanju percepcije javnosti, objavio je „Rojters“, čiji su stručnjaci potvrdili autentičnost snimka razgovora dobijenog od anonimnog izvora, prenosi „Sputnjik“.

Iz transkripta poziva može se zaključiti da nisu bili u potpunosti svjesni razmjera opasnosti koja prijeti od talibana, niti su bili spremni na mogućnost da cijela zemlja padne u njihove ruke u svega nekoliko nedjelja.

Samo 23 dana nakon poziva Gani je pobjegao iz zemlje, talibani su preuzeli Avganistan, a SAD su pokrenule masovnu evakuaciju svojih državljana i saveznika u kojoj je u naredne dvije nedjelje iz zemlje avionima prevezeno više od 123.000 osoba.

Američki predsjednik nudio je vojnu pomoć vladi u Kabulu pod uslovom da tadašnji predsjednik Avganistana uvjeri javnost da ima plan kojim će preuzeti kontrolu nad izrazito napetom situacijom u zemlji.

– Nastavićemo da pružamo vazdušnu podršku vašim snagama ako znamo kakav je plan – poručio je Bajden Ganiju.

Bajden je Ganiju savjetovao da dobije podršku moćnih ljudi u Avganistanu za svoju vojnu strategiju i potom na čelo vojske postavi „ratnika“, aludirajući na ministra odbrane, generala Bismilaha Kana Mohamadija (general Mohamadi se nakon pada Kabula pridružio pokretu otpora talibanima u dolini Pandžšir i javno pozvao na hapšenje Ganija „jer je izdao domovinu“).

Tokom razgovora, Bajden je nahvalio Oružane snage Avganistana, koje su trenirali i finansirali upravo Amerikanci.

– Jasno je da imaš najbolju vojsku. Imaš 300.000 dobro naoružanih vojnika, koji znaju da se bore, protiv maksimalno 80.000 pobunjenika – rekao je američki predsjednik. Bilo je to samo nekoliko dana prije nego što je avganistanska vojska počela da se raspada u raznim dijelovima zemlje, nerijetko predajući provincijska srijedišta poslije neznatnog ili nikakvog otpora.

Da je Bajden shvatao da se slijed događaja u Avganistanu ne odvija povoljno, ukazuje dio razgovora u kojem poručuje da vlada u Kabulu ima problem „percepcije“:

– Ne treba da ti govorim da je utisak širom svijeta, ali i u dijelovima Avganistana, da se stvari ne odvijaju dobro u borbi s talibanima. Potrebno je stvoriti drugačiju sliku o stanju stvari, bez obzira da li je to istina, ili nije – rekao je Bajden i dodao da bi bilo dobro kad bi važni političari u Avganistanu održali zajedničku konferenciju za štampu na kojoj bi podržali novu vojnu strategiju.

– To bi promijenilo percepciju, a to bi puno značilo – zaključio je Bajden.

Novinari „Rojtersa“ smatraju da se iz sadržaja razgovara može zaključiti da Bajden ipak nije očekivao totalni kolaps avganistanske vojske i pad države u ruke talibana koji se dogodio samo 23 dana nakon razgovora s Ganijem, a i ako jeste, to se ne vidi iz razgovora.

– Nastavićemo da se žestoko borimo, diplomatski, politički i ekonomski, da osiguramo ne samo da tvoja vlada opstane, nego da i jača – rekao je američki predsjednik avganistanskom kolegi.

Na molbe „Rojtersa“ za komentar nisu se oglasili ni Bijela kuća, ni Ašraf Gani.

Što se tiče Ganija, on je u razgovoru Bajdenu rekao kako vjeruje da se može postići mir ako se „izbalansira“ vojna situacija, ali je i poručio da „moraju brzo reagovati“.

– Suočeni smo s totalnom invazijom od strane talibana, uz punu logističku podršku Pakistana i najmanje 10 do 15 hiljada međunarodnih terorista – rekao je Gani koji i danas tvrdi da su političke strukture u Pakistanu bile ključne za reorganizaciju talibana.

U vrijeme kada su Bajden i Gani razgovarali, talibani su već kontrolisali oko polovine provincijskih središta. Vlada u Kabulu u javnost je tada puštala obećanja o promjeni vojne strategije, s naglaskom na odbranu velikih gradova, umjesto borbe za ruralne teritorije. Bajden je taj najavljeni zaokret podržavao, tvrdeći da će to promijeniti percepciju o stanju u Avganistanu.

– Ja nisam vojnik i stoga vam ne govorim kakav bi tačno trebalo da bude vaš plan, ali time nećete dobiti samo više pomoći, nego će se i promijeniti utisak – rekao je američki predsjednik.

Gani je pak poručio da će američka podrška avganistanskoj vojsci „omogućiti pravu mobilizaciju“.

Da je ova promjena strategije zapravo bila tek iluzija, pokazuje razvoj događaja u narednim nedjeljama kada su talibani preuzimali sve više gradova i provincija. Često uz minimalni otpor demoralisanih avganistanskih vojnika, a ponekad i doslovno bez ispaljenog metka, nakon dogovora s lokalnim čelnicima.

Osim uzaludnih ideja o promjeni strategije i percepcije, razgovor Bajdena i Ganija ukazao je na još jedan od ključnih problema vlasti u Kabulu, a to su unutrašnje političke borbe i sveopšta razjedinjenost.

Kada je Bajden zamolio Ganija da na svoju pres konferenciju uključi i bivšeg predsjednika države Hamida Karzaija, on je to odbio tvrdeći da to ne bi pomoglo.

– Ne možemo dovesti svaku osobu, pogotovo ne njega koji u svemu ide kontra naše vlasti. Zadnji put kad sam se susreo s njim razgovarali smo 110 minuta tokom kojih me psovao i optuživao da sam američki sluga – kazao je Gani, na šta mu je Bajden odvratio da će se suzdržati od komentara.