Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH (FBiH) Đorđe Radanović izjavio je da vlasti Bihaća i Unsko-sanskog kantona, izgradnjom migrantskog kampa u srpskom selu Lipa, vrše završno etničko čišćenje ovog kraja od Srba, protjeranih tokom prošlog rata.
– U Lipu se niko od Srba 25 godina nije mogao vratiti jer im gradske vlasti Bihaća nisu htjele izaći u susret i uslišiti zahtjeve da se do sela dovedu voda i struja, a sad su za dva i po sata to uradili za smještaj migranata – rekao je Radanović Srni.
On je naveo da se gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić nikada nije udostojio da sasluša ili upita Srbe iz Lipe šta im treba, čime je spriječio njihov povratak, a sada u nekada etnički srpsko selo naseljava muslimanske migrante iz Azije i Afrike.
– Sprečavanjem povratka, Fazlić vrši krivično djelo iz člana 178 Krivičnog zakona FBiH i krši Aneks sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim se svi nivoi vlasti obavezuju da obezbijede povratak ljudima – upozorio je Radanović.
Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH ukazao je na činjenicu da se uvođenje mjera zabrane kretanja zbog virusa korona koristi za postavljanje šatorskog naselja u Lipi.
– Srbi porijeklom iz Lipe, koji sada žive u Banjaluci, Novom Sadu, Beogradu ili drugdje, ne mogu zbog situacije u vezi sa virusom korona da dođu i fizički spriječe radove – naglasio je Radanović.
On je pojasnio da je parcelu na kojoj se oprema kamp za migrante gradu Bihaću još prije posljednjeg rata poklonio Srbin iz Lipe.
– Ta parcela je okružena drugim parcelama u vlasništvu Srba i do nje se ne može doći a da se ne pređe preko srpske imovine – rekao je Radanović i dodao da niko od tih vlasnika nije pitan za saglasnost.
Načelnik Bihaća Šuhret Fazlić potvrdio je za beogradsku “Politiku” da se u predratnom srpskom selu Lipa “uveliko radi na opremanju kampa za migrante” i da bi taj kamp trebalo da bude u funkciji za tridesetak dana.
On je poručio da je za njega apsurdno da problem oko smještaja u selo Lipa “prave oni koji ne žive u tom selu” i to “još uz priču o ometanju povratka Srba 25 godina nakon rata”.
Uz naglasak da izgradnja migrantskog kampa nije “nikakav atak na imovinu Srba”, Fazlić je rekao da je “gradska vlast spremna da nadoknadi štetu ukoliko bude oštećen bilo čiji privatni posjed”.
