Srbija obilježava Dan državnosti – u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak, i Sretenje 1835. godine, kada je donet Sretenjski ustav. Predsjednik Aleksandar Vučić tradicionalno će uručiti odlikovanja najzaslužnijim pojedincima i institucijama. Dan državnosti biće obilježen i u Orašcu, u Marićevića jaruzi.
Na zboru viđenijih Srba sa teritorije Beogradskog (odnosno Smederevskog) pašaluka, koji se dogodio u Marićevića jaruzi u Orašcu, na Sretenje 1804. godine, doneta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Karađorđe.
Sječa knezova prethodila je odluci o podizanju ustanka. Prvi srpski ustanak zahvatio je najprije krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje.
Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je 1807. godine, ali je sudbinu ustanka odredio ishod Rusko-turskog rata, pošto su Rusija i Turska potpisale mir u Bukureštu 1812. godine.
Prepuštanje Srbije bilo je plod činjenice da je počinjao Napoleonov pohod na Rusiju.
Prema riječima njemačkog istoričara Leopolda Rankea, Karađorđevom bunom započela je Srpska revolucija, okončana uspješnim diplomatskim dostignućima Miloša Obrenovića, decenijama potom.
Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804-1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, poput Velike škole, dalekog začetka današnjeg Univerziteta u Beogradu.
Sretenjski ustav donet 1835. godine
U Kragujevcu je 15. februara 1835. godine donet prvi Ustav Kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski. Ustavne odredbe koje je sadržao oblikovane su po uzoru na ustave Francuske i Belgije.
Dimitrije Davidović, znameniti novinar i srpski nacionalni radnik izradio je tekst ustava, a Gligorije Vozarović bio je prvi koji je ukoričio i povezao Sretenjski ustav.
Ovakvo ustavno rješenje odmah je izazavalo negodovanje Austrije, Turske i Rusije, zbog čega je ubrzo suspendovan.
Velike sile smatrale su ga previše liberalnim – u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena on je to i bio, osim rijetkih izuzetaka poput Francuske i Belgije.
Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rešenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine.
Poslije Drugog svetskog rata, od 1945. godine, u potpuno promijenjenim okolnostima, Srbija je u sastavu federalne Jugoslavije četiri puta usvajala najviši zakonodavni akt, a aktuelni je usvojen 30. oktobra 2006. godine.
U međuvremenu, srpski parlament proglasio je 9. februara promjene Ustava iz oblasti pravosuđa koje su građani izglasali na referendumu održanom 16. januara 2022. godine.
Centralna svečanost u Orašcu
Povodom Dana državnosti, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uručiće odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama.
Centralna državna ceremonija održava se u Orašcu. Predsjednica Vlade Srbije i izaslanica predsjednika Republike Ana Brnabić prisustvovaće obilježavanju nacionalnog praznika u 11 časova.
Povodom praznika, sa Savskog platoa na Kalemegdanu juče u 16 sati izvršena je počasna artiljerijska paljba.
Dan državnosti se na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima obilježava neradno dva dana, 15. i 16. februara.
Odlikovanje predsjednici Srpske
Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović u Orašcu će biti odlikovana Ordenom Republike Srbije na lenti.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izrazio je uvjerenje da će bratske veze, povjerenje i podrška koja povezuje Srbiju i Republiku Srpsku biti još snažnije, na dobrobit svih građana sa obje strane Drine.
