Starović: Kozara je podsjetnik da zlo hoda zemljom i da moramo sačuvati budnost

6
Foto: Borislav Zdrinja/SRNA

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Nemanja Starović poručio je danas na Mrakovici da je sjećanje na genocidni ratni zločin koji se desio na ovom području u Drugom svjetskom ratu podsjetnik da zlo koje je uzelo živote 40.000 Kozarčana, od kojih 12.000 djece do 15 godina, hoda zemljom i da se mora sačuvati budnost da se to ne bi ponovilo.

Starović je poručio da je, stoga, važno da se poštuje ono što je dogovoreno na Svesrpskom saboru, da se poštuje međunarodno pravo i Dejtonski mirovni sporazum za koji neki, kojima su usta puna mržnje prema Republici Srpskoj, kažu da je bio greška.

– Poruka je sa ovog svetog mesta da Republika Srpaka i Srbija žele mir i znaju kako da ga sačuvaju – istakao je Starović.

On je poručio da nikakvog rata neće biti, a da će Republike Srpske biti „dok je svijeta i vijeka i dok Sunce bude izlazilo na Istoku, a zalazilo na Zapadu“.

Govoreći o dešavanjima od prije 82 godine, on je rekao da je posebno strašno ono što se desilo sa kozaračkom djecom.

– Istorija još nije skupila hrabrosti ni volje da se suoči sa istinom o sudbini kozaračke dece od kojih su pravili roblje – rekao je Starović i dodao da vijekovi pamte da su to činile Osmanlije sa hrišćanskim dječacima sa Balkana i nacisti koji su kidnapovali na hiljade djece, posebno poljske.

– Zamislite te male srpske rukice otete od svoje zemlje i svojih roditelja kako služe onima koji su mislili da su srpsko ime zauvek istrebili. Ustaše su ih odvodile iz zapaljenih sela u nameri da od njih naprave roblje i novu generaciju koljača i ubica koji će nastaviti njihove paklene planove. Nažalost, život nam je pokazao da su u nekim slučajevima u tome i uspeli – rekao je on.

Starović je upitao da li taj anticivilizacijski čin traži bar neku deklarativnu rezolucijsku osudu koja bi vodila ka pomirenju naroda koji žive na ovim prostorima.

On je naglasio da je riječ Kozara sinoniom za bezuslovnu želju za slobodu i bezumno stradanje, ali da su dimenzije tog stradanja i imena opustošenih srpskih sela za mnoge u Srbiji nepoznanica.

– Kada bi danas pravili neku anketu verujem da bi retko ko u Srbiji znao o Velikom i Malom Palnačištu ili o tragediji sela Gornji Jelovac – rekao je Starović.

On je naveo da su svi oni stradali od komšijske ruke, što iza sebe ostavlja niz neriješenih moralnih, pravnih i ljudskih pitanja.

– Ukupna stradanja na Kozari iznose više od 40.000 Srba, a među njima 12.000 dece do 15 godina. Grobovi Kozarčana od ove planine, od Jasenovca pa do Zemuna i od Zemuna pa do Nemačke i Norvaške i danas nam govore o mržnji prema Srbima, o mržnji prema ljudskom rodu, mržnji prema pravdi – ukazao je Starović.

On je citirao riječi velikog Branka Ćopića da će se „700 godina pominjati slava Kozare“.

– Mi u sebi danas nosimo zavet, ne da se sećamo naših mučenika sledećih 700 godina već dog god postoji srpskog imena, srpskog roda. Hvala Gospodu na nebesima, živeće ovaj narod. Živela Republika Srpska, Živela Srbija – poručio je Starović.

Na Mrakovici danas su obilježene 82 godine od Bitke na Kozari, simbola stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša u Drugom svjetskom ratu, tokom koje je ubijeno oko 40.000 civila, a 68.000 je odvedeno u logore, među kojima više od 23.000 djece.

Neprijateljska ofanziva na Kozaru pod kodnim nazivom „Zapadna Bosna“ počela je 10. juna 1942. godine, što je bio uvod u jedan od najstrašnijih zločina počinjenih nad srpskim narodom.