Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da je otvoren za dijalog s ciljem poboljšanja ekonomskog stanja u BiH i pozvao poslovnu i akademsku zajednicu da otvoreno razgovaraju sa Savjetom ministara o svim temama važnim za BiH, jer bez dijaloga nema ni rješenja ni bolje budućnosti.
– Naša zemlja jeste komplikovanija u odnosu na ostale, ali je najljepša i imamo niz prednosti koji su nam od pomoći da razgovaramo o problemima kako bi stopa BDP sutra bila minumu pet odsto i da se približimo stopi zemalja u EU – istakao je Tegeltija u obraćanju na Ekonomskom forumu 2020. u Sarajevu.
On je naglasio da je BDP po glavi stanovnika u BiH trenutno na nivou jedne trećine BDP-a stanovnika u Evropskoj uniji i, prema analizi Svjetske banke, treba joj nekoliko decenija da dostigne prosjek Unije.
Tegeltija je ukazao da je veliki problem u BiH nedovoljan razvoj privatnog sektora i nizak nivo investicija.
– To predstavlja značajan izazov, posebno zbog toga što privatni sektor ima poteškoća da ostane konkurentan i nedostaje mu dinamičnosti za izvozno orijentisanu privredu – ukazao je Tegeltija.
On je naglasio da bez rasta investicija nije moguće obezbijediti privredni rast niti poboljšati privredni ambijent.
– BiH je više puta ulazila u sutuaciju kada je govorila da postoje fiskalni kapaciteti za ulaganja. Očigledno da te prilike nismo iskoristitli i da je te fiskalne kapacitete „pojela“ javna potrašnja, lična primanja i penzije i tome slično. Zalažem se za uspostavljanje jasnih fiskalnih pravila koji će biti obavezujući za sve nivoe vlasti i neće se smjeti desiti da bilo ko pravi takve poteze koji neminovno vode do deficita, rasta duga i slično – istakao je Tegeltija.
On je rekao da je neophodno utvrditi pravila za penzije i plate, da bi se ograničila priča o potrošnji.
– Danas se raspravlja da li su veće plate u entitetima, u zajedničkim institucijama, ili u kantonima. Ono što je prioritet to je utvrđivanje gornje granica za te rashode, ali i donje granice kao mjere društvene solidarnosti s tim što plate u javnom sketoru ne mogu da rastu više od procenta stope privrednog rasta – pojasnio je predsjedavajući Savjeta ministara.
Prema njegovim riječima, pokazatelji tržišta rada bilježe pozitivan trend, međutim to je daleko ispod onoga što BiH želi i što joj je potrebno.
– Pored toga, visoki nameti negativno utiču na plate radnika i konkurentnost privatnog sektora, a sve to zajedno utiče da građani, posebno mladi, obrazovani i kvalifikovani kadar, napuštaju zemlju – istakao je Tegeltija.
On je naveo da je pitanje kojim treba da se bavi BiH, ali i zemlje regiona kako zaustaviti odlazak mladih.
– Ogromna je migracija ka zemljama zapadne Evrope. Godišnje odlazi oko 0,2 odsto stanovnika zemalja regiona, a problem je što posebno odlaze kvalifikovani i obrazovani ljudi – dodao je Tegeltija.
On je ocijenio da su prioriteti neophodni za održiv i ubrzan ekonomski rast u BiH – povećanje konkurentnosti privrede, bolje poslovno okruženje, restrukturiranje privrede, posebno javnog sektora, bolja zaštita domaće privrede i podsticanje investicija.
– Danas na početku 2020. godine svjedoci smo da se svjetska privreda usporava, a poslije 2018. taj trend je nastavljen i u 2019. i na najnižem nivou je od posljednje svjetske ekonosmke krize. Rast svjetske privrede je na nivou od 2,9 odsto i danas ga koriguju i smanjuju na niži nivo. Takođe, sve više se govori o uticaju korona virusa na privredu – ukazao je Tegeltija.
On je naveo da su veoma zabrinjavajuće poruke Svjetske banke da su spremni uložiti 12 milijardi dolara za otklanjanje posljedica virusa korona na privredu.
– To nam dovoljno govori o kakvim je posljedicama riječ, kada Svjetska banka nudi toliku pomoć – rekao je predsjedavajući Savjeta ministara.
Tegeltija je podsjetio da je, prema podacima MMF-a, stopa rasta u BiH na značajnom nivou.
– U prosjeku smo rasli 3,2 odsto, fiskalni učinak je veoma snažan, a fiskalne prognoze pozitivne – naveo je Tegeltija.
On je naglasio da su ključne oblasti reformi u BiH – reforma javnog i zdravstvenog sektora.
– Najteži problemi sa kojima se BiH suočava su niska stopa privrednog rasta, odlazak mladih i obrazovanje. Stopa BDP 3,2 odsto jeste značajna, ali je daleko iza zemalja jugoistočne Evrope i umjesto da ih sustižemo, mi i dalje zaostajemo za njima. Problem našeg privrednog rasta jesu i investicije i daleko su ispod onoga što očekujemo. Javne investicije nisu na dovoljnom nivou i, ako izmumemo preduzeće Autoputevi Republike Srpske i Autoceste FBiH ozbiljnije javne investicije u oblasti javnih preduzeća ne postoje – istakao je Tegeltija.
On je ukazao da BiH mora da ulaže u infrastrukturu, i putnu i željezničku jer je, u tom pogledu, i dalje najlošija u regionu.
– Moramo nastaviti i sa ulaganjem u zaštitu životne sredine, jer i tu imamo velike primjedbe iz Evrope kada je riječ o zagađenju – naveo je Tegeltija u obraćanju na Ekonomskom forumu BiH 2020. u Sarajevu.
