Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija istakao je da su politička situacija i politički odnosi u BiH najlošiji dio ocjene kada je riječ o kreditnom rejtingu zemlje i da sigurno utiču na određene odluke kada je riječ o investicijama, pogotovo stranim.
Tegeltija je istakao da se to posebno odnosi na one kompanije i osobe koje dolaze iz zemalja koje relativno slabo poznaju BiH, te naglasio da ogromnu odgovornost za takvu negativnu sliku snosi Ministarstvo inostranih poslova, koje kroz vrlo loše kontakte i komunikaciju šalje lošu poruku sa starom pričom kako u BiH postoji prijetnja rata i raspada zemlje.
– Naravno, uvijek imaju jednog čovjeka, jednu političku opciju i jedan entitet koji su, po njima, zato odgovorni. Na taj način se, prije svega, želi diskvalifikovati Srpska kao neko ko je remetilački faktor u BiH, bez obzira što to pravi vrlo lošu situaciju za cijelu zemlju – rekao je Tegetija za „Euro blic“.
Komentarišući ocjenu pojedinih analitičara da Savjet ministara nije ispunio svoj zadatak i da bi mogao ostati upamćen kao najneefikasniji u istoriji BiH, Tegeltija je naveo da se rezultat nečijeg rada mjeri na kraju neke utakmice, te da građani treba da na kraju mandata daju svoju ocjenu o radu onih koji su obavljali funkcije u jednom izbornom ciklusu.
– Moram priznati da nam prolazno vrijeme ove ukupne utakmice ne ide u prilog i da zaista ne možemo biti ni mi sami zadovoljni onim što smo do sada uradili. Osnovni razlog je taj što oni koji su najmnogobrojniji u ovoj zemlji nisu ni željeli nikada da bude izabran ovaj Savjet ministara – naglasio je Tegeltija.
On smatra da će ovaj Savjet ministara biti zapamćen sasvim sigurno po tome što je dobio najmanju moguću šansu od onoga što mu objektivno pripada.
– Počeli smo od toga da su nam ukrali godinu dana mandata, sa vrlo jasnim ciljem da se nikada ne izabere Savjet ministara u ovom mandatu iz razloga jer je predsjedavajući trebao da bude Srbin i zato što je to trebao da bude neko iz SNSD – naglasio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, cijeli scenario je bio napravljen da sve funkcioniše kao što sada funkcioniše Vlada FBiH.
– Kasnije, kada se shvatilo da ne može to da se sprovede, s obzirom na realnu snagu koju SNSD ima na izborima, blokirali su izbor jednog od ministara, naravno, onoga koji dolazi iz Republike Srpske. Poslije toga svi tereti svih loših odnosa između entiteta, unutar FBiH su preslikani na Savjet ministara – podsjetio je Tegeltija.
Tegeltija je dodao da sada situacija takva da Vlada FBiH radi nesmetano, iako nije birana, a da se svi oni problemi koji postoje u odnosima između Hrvata i Bošnjaka prenose na nivo Savjeta ministara.
On je naveo da se svi problemi koji postoje između Srpske i FBiH oko mnogih tema ponovo preneseni na Savjet ministara, zbog čega je Savjet ministara ograničen u svim kapacitetima.
– Kada tome dodamo sve ove blokade, koje su došle zbog situacije sa Ustavnim sudom i nametnutom odlukom odlazećeg visokog predstavnika, sve je to rezultiralo s tim da je prostor za rad Savjeta ministara bio jako ograničen. Sve se radi s ciljem da Savjet ministara bude tačka sukobljavanja u BiH – rekao je Tegeltija.
On je istakao da je Savjet ministara realizovao sve ono što se ticalo spoljnotgovinske i carinske politike – od carinske tarife za 2022. godinu do povlaštenih stopa, odnosno snižene stope carinske tarife, koja predstavlja određenu vrstu preferencijala za domaće uvoznike.
Govoreći o protekle dvije godine mandata, Tegeltija je naveo da je urađeno nekoliko vrlo važnih stvari kada je u pitanju proces pridruživanja EU.
– Da se ostalo na tom putu mislim da bi danas BiH imala ispunjene uslove za kandidatski status, jer nije 14 prioriteta o kojima se priča uslov za kandidatski status. Od ključnih uslova za dobijanje kandidatskog statusa ostalo nam je neispunjeno usvajanje četiri reformska zakona. Od ta četiri zakona, Savjet ministara je usvojio tri i uputio u parlamentarnu proceduru, dok se četvrti nalazi u fazi usaglašavanja sa Venecijanskom komisijom – podsjetio je Tegeltija.
Tegeltija je ukazao i na činjenicu da je zajedno s novom Evropskom komisijom napravljen odličan dogovor vezano za ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan, čiji će pravi efekti tek da se vide.
– Bili su odblokirani svi investicioni procesi i projekti koji su u toku vezano za infrastrukturu i za neke druge oblasti, i to je ono što smo mi u tom periodu zaista mogli da radimo. Poslije toga ponovo smo došli do različitih blokada, i od tri zakona koje smo uputili u parlamentarnu proceduru, dva se nalaze u parlamentu sa vrlo nejasnim statusom da li će i kada biti usvojeni – dodao je Tegeltija.
Kad je riječ o slučaju „Trgovska gora“, Tegeltija je naveo da je najveći problem taj što je jedna zemlja odlučila da uz samu granicu BiH gradi odlagalište nuklearnog otpada.
– Drugi problem je taj što BiH, čini mi se, nije adekvatno odreagovala u trenutku kada je Hrvatska obavijestila javnost i obznanila da će tu graditi. Trgovska gora će ostati jedno od otvorenih pitanja između Hrvatske i BiH. Ako se to tamo napravi, onda možete očekivati kontra reakciju sa strane BiH. Naš poziv Hrvatskoj je da to ne rade – istakao je Tegeltija.
Za sada, tvrdi Tegeltija, nema razumijevanja sa hrvatske strane da promijeni svoju odluku, te obećavaju da će to napraviti tako što će poštovati ekološke standarde, uz mogućnost da stručnjaci iz BiH prisustvuju cjelokupnom procesu gradnje, pripremi dokumentacija i tome slično.
– Mislim i dalje da to nije dobro rješenje. Pokušaćemo da izlobiramo i u EU da pokušaju spriječiti Hrvatsku u njenoj namjeri, a pomoć ćemo tražiti i od svih onih koji se bave zaštitom životne sredine. Nisam pristalica reciprociteta i grubih mjera, pa da mi neka naša odlagališta smjestimo na granicu sa Hrvatskom, a mnogi u BiH to zagovaraju – zaključio je Tegeltija.
