Ustavni sud BiH nema komentara, ni objašnjenja o nedosljednosti odluka

25
Foto: Radio Sarajevo

Ustavni sud BiH odbio je da pojasni zbog čega je, na apelaciju bošnjačkih političara, proglasio neustavnim član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, navodeći da svoje stavove i mišljenja izražava kroz obrazloženje svojih odluka o kojima ne daje komentare.

Na pitanje Srne zbog čega je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, s obzirom na činjenicu da je prethodno ova pravosudna institucija u tri predmeta potvrdila da poljoprivredno zemljište, kao dobro od opšteg interesa, nije bilo predmet privatizacije i da je vlasništvo Srpske, iz Ustavnog suda BiH su uputili na odluku U-8/19 koja je je objavljena na veb-stranici ovog suda.

– Takođe, Ustavni sud ne može komentarisati ni svoje ranije objavljene odluke budući da je svoje stavove za te odluke iznio u njihovim obrazloženjima. Sve što se tiče konkretne odluke kao i odgovori na postavljena pitanja mogu se naći u tekstu odluke U-8/19 ali i u odluci U-1/11 na koju se pomenuta Odluka referiše – odgovor je iz ove pravosudne institucija na pitanje Srne da li je riječ o nedosljednosti ovog suda koja proističe iz političkih razloga?

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske ranije je saopštilo da je Ustavni sud BiH kroz svoju dosadašnju praksu jasno i nedvosmisleno utvrdio da su odluke organa uprave i sudova, kojima se utvrđuje da je Srpska titular poljoprivrednog zemljišta koje je u javnim evidencijama upisano kao državno vlasništvo, dovoljno jasne i logične i u skladu sa materijalnim propisima i Ustavom BiH, te ocijenilo da je iz čisto političkih razloga Ustavni sud BiH donio odluku kojom je proglasio neustavnim član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Srpske.

Kao primjer navodi se da je Ustavni sud BiH odbacio tri apelacije prnjavorskog preduzeća “Ratar”, čiji su zastupnici tražili naknadu za zemljište eksproprisano u postupku izgradnje auto-puta.

U obrazloženjima presuda Ustavni sud BiH je decidno naveo da apelant nema pravo na naknadu za eksproprisane nekretnine jer je riječ o nekretninama koje su stvarno i faktički vlasništvo Republike Srpske sa dijelom 1/1.