Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je da je urađena radna verzija Nacrta zakona o klimatskim promjenama, te da je riječ o zakonskom aktu koji se prvi put nalazi u pravnom sistemu Srpske.
Vipotnik je istakao da se zakon o klimatskim promjenama donosi radi uspostavljanja sistema planiranja, sprovođenja, praćenja i izvještavanja o aktivnostima, mjerama i politikama koje dovode do smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanja na klimatske promjene na isplativ i ekonomski efikasan način.
Prema njegovim riječima, verzija nacrta zakona trenutno se nalazi na konsultacijama javnosti, te je objavljena na sajtu Ministarstva i poslata nadležnim institucijama radi pribavljanja mišljenja.
Konsultacije traju 30 dana, nakon čega slijedi analiza pristiglih primjedaba, sugestija, te izrada konačne verzije teksta, a potom se šalje na sjednicu Vlade, pa u skupštinsku proceduru.
Usvajanje Zakona o klimatskim promjenama ima pozitivne efekte na kapacitete Republike Srpske u borbi protiv klimatskih promjena, jer se ovim zakonskim rješenjem započinje pravno uređivanje oblasti koja nije uređena drugim zakonima.
– Prvi put je u našem pravnom sistemu ovakav zakon kada je riječ o klimatskim promjenama – naveo je Vipotnik.
U obrazloženju nacrta zakona, između ostalog, navodi se da su globalno zagrijavanje i klimatske promjene izazov za sve zemlje svijeta, pa tako i za Republiku Srpsku.
Prema zaključcima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama UN, ljudske aktivnosti uzrokovale su globalno zagrijavanje, uglavnom putem emisije gasova sa efektom staklene bašte, pri čemu je globalna površinska temperatura od 2011. do 2020. godine dostigla 1,1 stepen Celzijusov, zbog čega je procijenjeno da ako se nastavi povećavati sadašnjom brzinom, globalno zagrijavanje će do sredine ovog vijeka vjerovatno dostići 1,5 stepeni Celzijusovih.
U obrazloženju nacrta zakona ističe se da se ublažavanje klimatskih promjena može postići uz prelazak na energetski efikasnije obnovljive izvore energije kao što su vjetar i sunce, promovisanje održive poljoprivrede i korištenje zemljišta, te mijenjanje načina proizvodnje i potrošnje.
Kako bi aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena bile uspješne, ključno je da zemlje razvijaju zakonodavne, strateške i finansijske mjere.
Prema podacima Svjetske banke, BiH je zbog uticaja klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja od 1990. godine do kraja 2018. preživjela 23 prirodne katastrofe, direktna materijalna šteta procijenjena je na 841 milion dolara i ljudi su stradali.
U tom periodu region zapadnog Balkana zadesilo je oko 100 prirodnih katastrofa, u kojima je stradalo 263 ljudi, a direktna materijalna šteta procijenjena je na 3,6 milijardi dolara.
Klimatske promjene se nastavljaju, a posljednjih pet godina su najtoplije otkad se vrše mjerenja.
