Višković: Očekuje se oporavak privrede

55
Foto: Vlada Republike Srpske/Twitter

Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da projekcije EU o stabilizaciji privrede pokazuju da se može očekivati pozitivan uticaj na ekonomiju Republike Srpske kroz oporavak i jačanje izvozne tražnje, kao i dalji oporavak privredne aktivnosti, uz pozitivan doprinos potrošnje i investicija.

Višković je u Narodnoj skupštini Republike Srpske rekao da se, prema jesenjim ekonomskim prognozama Evropske komisije, predviđa da će uprkos sve većim preprekama ekonomija EU nastaviti da raste, i to po stopi od pet odsto u ovoj godini, 4,3 odsto u narednoj godini i 2,5 odsto u 2023. godini.

On je naveo da se predviđa da će u evrozoni u ovoj i narednoj godini stopa rasta BDP-a biti ista kao i u EU, a da će u 2023. godini iznositi 2,4 odsto.

Višković je ukazao da su dva glavna faktora od kojih zavise ova predviđanja – razvoj pandemije i tempo kojim će se ponuda prilagoditi brzom preokretu u potražnji nakon ponovnog otvaranja privreda.

„Rast će se zasnivati na domaćoj tražnji, a poboljanje stanja na tržištima rada i predviđeno smanjenje štednje trebali bi doprinijeti kontinuiranom rastu lične potrošnje. Osim toga, primjena Mehanizma za oporavak i otpornost dobija važnu ulogu u podsticanju privatnih i javnih ulaganja“, rekao je Višković predstavljajući u parlamentu Srpske prijedlog Programa ekonomskih reformi Srpske za period od 2022. do 2024. godine.

On je naveo da prema izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ iz oktobra, za tekuću godinu očekuje se globalni rast od 5,9 odsto, što je za 0,1 procentnih poena niže u odnosu na aprilske projekcije, a kao razlog smanjenja prognoza navodi se rizik dugova, inflacija i raskorak u privrednim kretanjima po zemljama, nakon pandemije.

Višković je istakao da se globalna ekonomija polako oporavlja, pri čemu prepreku i dalje predstavlja veliki jaz sa vakcinama, jer mnoge zemlje imaju ograničen pristup vakcinama.

„Kina i SAD ostaju nosioci privrednog rasta, Evropa pokazuje jačanje privrednog zamajca, dok se u drugim regionima privredni rast pogoršava. MMF je smanjio procjene rasta u BiH za ovu godinu na 2,8 odsto /sa 3,5 odsto iz aprila/. Kao razlog smanjenja prognoza, navodi se da vakcinacija u BiH nije išla planiranom dinamikom. Za 2022. godinu očekuje se rast od 3,2 odsto“, rekao je premijer Srpske.

On je istakao da virus korona još nije pobijeđen iako je uticaj pandemije na ekonomsku aktivnost znatno oslabio, a oporavak zavisi od daljeg razvoja bolesti, kako u EU, tako i u ostatku svijeta.

„S obzirom na nedavni porast broja zaraženih, i dalje je prisutan rizik od uvođenja novih ograničenja koja utiču na privrednu aktivnost, a rizik je posebno prisutan u zemljama sa relativno niskom stopom vakcinisanja. Takođe, kao glavni negativni rizici za ostvarenje rasta u narednom periodu navode se još i rast inflacije i poremećaji u lancima snabdijevanja“, rekao je Višković.

On je naveo da je, prema procjeni Republičkog zavoda za statistiku, stopa pada BDP-a Republike Srpske u prošloj godini iznosila 2,5 odsto, što je manje od projektovanog u prethodnom dokumentu i jedna od najmanjih stopa pada u regionu.

„Na osnovu kretanja makroekonomskih pokazatelja Republike Srpske u prethodnom periodu i u periodu januar-septembar ove godine, privrednih aktivnosti u Srpskoj i zemljama okruženja, započetih aktivnosti i planiranih politika Vlade Srpske, izrađene su procjene i projekcije kretanja makroekonomskih pokazatelja Republike Srpske za period 2021–2024. godine“, rekao je Višković.

On je rekao da se, iako je u okviru projekcija međunarodnih finansijskih organizacija istaknut rizik po pitanju odvijanja procesa vakcinacije, poremećaja u lancima snabdijevanja i mogućnosti značajnog rasta inflacije, ipak očekuje određeni oporavak privrede kako na globalnom nivou, tako i u zemljama EU.

„Polazeći od projekcija koje pretpostavljaju stabilizaciju privrede u zemljama EU, koje su najznačajniji spoljnotrgovinski partneri Srpske, može se očekivati pozitivan uticaj na ekonomiju Republike kroz oporavak i jačanje izvozne tražnje, te rast izvoza. Osim toga, najavljene javne investicije će se pozitivno odraziti na povećanje proizvodnje i potrošnje, te doprinijeti rastu BDP-a. Ovo će uticati na ostale segmente privrede kroz povećanje proizvodnje, potrošnje, investicija, a time i uvoza“, istakao je Višković.

On je naglasio da će oporavak proizvodnje i izmjene poreskih zakona dovesti do povećanja zarada zaposlenih, koje će uz oporavak priliva iz inostranstva omogućiti povećanje privatne potrošnje.

„S druge strane, nastavak borbe sa pandemijom i procesa vakcinacije zahtijevaće dalju podršku zdravstvenom sektoru, ali i privredi, što će biti pritisak na javnu potrošnju. Ipak očekuje se nešto manja potrošnja države nego prethodne godine. Pretpostavka je da će oporavak spoljnotrgovinske razmjene imati značajan doprinos rastu BDP-a zbog bržeg rasta izvoza u odnosu na uvoz“, naveo je Višković.

On je napomenuo da projektovane stope privrednog rasta u periodu 2022–2024. godine iznose 4,5, 4,3 i 4,6 respektivno, a ostvarenje projekcija u uslovima neizvjesnosti, podložno je uglavnom spoljnim rizicima.

„Ipak, očekuje se dalji oporavak privredne aktivnosti, uz pozitivan doprinos potrošnje i investicija. Sve tri komponente domaće potrošnje pozitivno će se odraziti na povećanje privredne aktivnosti“, rekao je Višković.

On je naglasio da će, prema projekcijama, stabilnost na tržištu rada i povećanje plata doprinijeti oporavku domaće potrošnje, čiji će rast ipak biti manji od ukupnog rasta BDP-a, a realizacija najavljenih investicija u energetske projekte i putnu infrastrukturu pozitivno će uticati na rast.

Višković je naveo da će očekivani rast spoljne tražnje i izvozno orijentisane proizvodnje rezultirati rastom izvoza, prosječno šest odsto.

„S druge strane, rast privatne potrošnje i investicija posljedično će uticati na povećanje uvoza, prosječno 5,1 odsto. Iako se očekuje približno ujednačen rast izvoza i uvoza, veće učešće uvoza u BDP-u imaće za posljedicu da neto doprinos spoljnotrgovinske razmjene ima neutralan doprinos rastu. Potrošnja države će, nakon značajnog povećanja u 2020. godini, postepeno smanjiti svoje učešće u BDP-u“, rekao je Višković.

Govoreći o ciljevima fiskalne politike Srpske, Višković je naveo da konsolidovani deficit opšte vlade može biti do tri odsto BDP-a.

„Konsolidovani deficit opšte vlade Srpske u odnosu na BDP Srpske u 2020. godini iznosio je 5,1 odsto BDP-a. S obzirom na to da je došlo do privremenog odstupanja od fiskalnog pravila u vezi sa konsolidovanim budžetskim deficitom, Narodna skupština je u decembru 2020. godine donijela odluku o odobravanju privremenog odstupanja konsolidovanog budžetskog deficita od fiskalnih pravila, jer je utvrđeno da postoje naročito opravdani razlozi u smislu prirodne nepogode uzrokovane pojavom virusa i proglašenja pandemije“, rekao je Višković.

On je dodao da je Vlada u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti sačinila program fiskalne konsolidacije, kojim definiše mjere i period povratka u okvire fiskalnih pravila koji su propisani navedenim zakonom.

„Prema procjenama, u ovoj godini očekuje se značajno manji deficit budžeta u iznosu od 1,4 odsto BDP-a, kao posljedica značajnog oporavka privrede i rasta prihoda, kao i dodatnog jednokratnog prihoda po osnovu specijalnih prava vučenja od strane MMF-a“, rekao je Višković.

Oje naveo da u narednom periodu 2022‒2024. godine projektovano učešće potrošnje u BDP-u opada od 42,1 odsto do 36,7 odsto, tako da se iz budžetskog deficita u iznosu od 2,3 odsto BDP-a prelazi u suficit u iznosu od 1,3 odsto BDP-a.

Višković je naveo da stanje javnog duga Srpske na dan 30. septembar iznosi 5,081 milijardi KM, što je 42,7 odsto BDP-a, dok stanje ukupnog duga Srpske iznosi 6,159 milijardi KM ili 51,8 odsto BDP-a.

On je naveo i da ukupan dug Srpske koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 6,093 milijardi KM, dok javni dug koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 5,014 milijardi KM.

Višković je dodao da su okvir za planirane strukturne reforme analiza stanja resornih ministarstava po oblastima, identifikacija ključnih prepreka za konkurentnost i inkluzivni rast, kao i prepreke izazvane pandemijom i smjernice Evropske komisije za programe ekonomskih reformi za period 2022-2024. godine.

On je dodao da se ove reforme zasnivaju na održivom i ubrzanom ekonomskom rastu, povećanju konkurentnosti privrede i unapređenju poslovnog okruženja, većoj održivosti i efikasnosti javnih preduzeća, sveobuhvatnoj reformi i poboljšanju kvaliteta zdravstvenog sistema, te na politikama koje pružaju prilike mladim, ženama i ostalim osjetljivim kategorijama.

Višković je dodao da je na tom planu posebna pažnja posvećena inicijativama i prijedlozima privrednika i sindikata u Srpskoj, na osnovu čega su definisane 24 strukturne mjere za predstojeći trogodišnji period, od čega je pet novih.

„To su rasterećenje oporezivanja rada i smanjenje parafiskalnih opterećenja, upravljanje lokalnim razvojem i unapređivanje usluga u oblasti lokalne samouprave, prelazak industrije ka zelenoj i kružnoj ekonomiji, uspostavljanje ekonomskih instrumenata za unapređenje sistema upravljanja posebnim kategorijama otpada i digitalna transformacija industrije“, istakao je Višković.

On je dodao da će u okviru 19 preostalih mjera biti nastavljene inicijative i reformski procesi započeti u prethodnom periodu.

Višković je naglasio da će s ciljem rješavanja ključnog izazova koji se odnosi na povećanje zaposlenosti biti realizovane mjere unapređenja povezanosti obrazovanja i tržišta rada i jačanje pristupa i kvaliteta obrazovanja, povećanja efikasnosti tržišta rada i institucionalno jačanje Zavoda za zapošljavanje putem unapređenja usluga korisnicima i uspostavljanja efikasnijeg sistema upravljanja naučnoistraživačkim i inovacionim potencijalom u Srpskoj.

On je dodao da će s ciljem rješavanja ključnog izazova koji se odnosi na unapređenje poslovnog okruženja biti realizovane mjere rasterećenja oporezivanja rada i smanjenje parafiskalnih opterećenja, jačanja podrške oporavku preduzetništva nakon pandemije i unapređenja bezbjednog ambijenta za poslovanje.

Višković je pojasnio da će na tom planu biti uveden obračun plata po bruto metodologiji, što bi podrazumijevalo promjenu osnovica za porez na dohodak, gdje bi osnovica bila bruto plata.

„U tom slučaju, došlo bi do smanjenja zbirne stope doprinosa sa 32,8 na 31 odsto. Planira se i smanjenje stope poreza na dohodak za lična primanja sa dosadašnjih 10 na osam odsto, te povećanje osnovnog ličnog odbitka sa 8.400 KM na 12.000 KM na godišnjem nivou, odnosno sa dosadašnjih 700 KM na 1.000 KM na mjesečnom nivou. Predmetno uvećanje osnovnog ličnog odbitka posljedica je promjene osnovice poreza na dohodak koja će biti bruto lično primanje“, rekao je Višković.

On je dodao da se, s druge strane, povećava stopa poreza na dohodak od kapitala, kapitalnih dobitaka, autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine, kao i na ostali dohodak.

„Oporezivanje ostalih vrsta dohotka, osim prihoda od samostalne djelatnosti, planirano je da se vrši po stopi od 13 odsto, dok je oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti ostalo na sadašnjem nivou od 10 odsto“, rekao je Višković.

On je dodao da je planirano i uvođenje pojednostavljenog načina angažovanja na sezonskim poslovima, što bi dovelo do rasta prihoda od poreza na dohodak i doprinosa.

Višković je rekao da će se jačati podrška oporavku preduzetništva nakon pandemije.

„Definisani strateški ciljevi i unapređenje poslovnog ambijenta su unapređenje bezbjednosti građana, institucija, zajednice i imovine i unapređenje sprečavanja, otkrivanja i istrage krivičnih djela, naročito organizovanog kriminaliteta, korupcije, pranja novca, i sprečavanja finansiranja terorizma“, zaključio je Višković.