Zašto je ideja o „građanskoj“ BiH osuđena na neuspjeh?

21
Foto: Klix.ba

Uspostavljanje „građanske“ države o kojoj sve otvorenije u posljednje vrijeme govori lider SDA Bakir Izetbegović je iluzija osuđena neuspjeh.

Srpski, ali i hrvatski narod, koji je na primjeru Željka Komšića osjetio šta znači građanski model po mjeri Bošnjaka, je protiv, a ako se bude na tome insistiralo, predstavnici ta dva naroda donijeće zajedničku Deklaraciju i zatražiti da izađu iz BiH, izjavio je za mostarski „Večernji list“ srpski član Predsjedništva Milorad Dodik.

Bošnjačka politika nikako da prihvati da u BiH žive narodi koji ne dijele njihovo viđenje prošlosti, ali i budućnosti.

Sa Srbima se nikada nisu saglasili oko presuda Haškog suda.

Dok su Srbi frustrirani, Bošnjaci su zadovoljni drakonskim kaznama sa srpsko političko i vojno rukovodstvo, ali ni to nije dovoljno, jer srpski narod uporno odbija da ih prihvati.

Kako su naišli na „zid“ kod Srba, okrenuli su se Hrvatima koje nazivaju manjinom, bez pardona im treći put biraju člana Predsjedništva, delegate u federalnom Domu naroda. I to pravdaju potrebom uvođenja tzv. četvrtog elementa – ostalih – u ustavnu strukturu zemlje.

– Ja stalno i uporno zovem da se uključi i četvrti element u ovoj zemlji, da je on odgurnut pomalo svojom voljom u stranu, nije BiH prosti zbir tri naroda – rekao je ranije Izetbegović. Dodao je da brani građanske interese.

Zalaganje za tzv. građanski princip u stvari je prizivanje modela jedan čovjek – jedan glas. Jasno je i zašto. Prema rezultatima popisa stanovništva 2013. godine, koji nije priznala Republika Srpska, u BiH živi više od 50 odsto Bošnjaka. Time se otvara put do jednog predsjednika, jedne vlade i države u kojoj bi Bošnjaci dominirali.

Iz Islamske deklaracije, životnog djela Bakirovog oca Alije Izetbegovića, možemo vidjeti kako bi bilo hrišćanima – Srbima i Hrvatima – u islamskom društvu, upakovanom u „građansku“ oblandu.

– To je znači, jedna ideologija traženja građanske države, a to je, u biti prevedeno na politički jezik, bosanskohercegovačka unitarna država – smatra Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Suštinska razlika političkih predstavnika Srba i Hrvata od bošnjačkih je u tome što prvi prihvataju da svako ima svoje istine, dok potonji smatraju da svi koji ne dijele njihove poglede mogu da napuste BiH ili prizivaju međunarodnog protektora da nametne zakone kojim bi druge „utjerali“ u njihovu istinu.

– Pogubna je varijanta i podvala Srbima i Hrvatima koju guraju Bošnjaci o građanskoj državi. Zamislite stranka Alije Izetbegovića zauzima se za građansko uređenje! S druge strane imate Srbe i Hrvate koji instituraju na konstitutivnosti naroda i paritetu iz Dejtona dok se drugačije ne dogovorimo. Sada imate jedan narod koji želi realizaciju „građanske“ priče, a druga dva to ne žele. Ako se na tome bude insitiralo, vjerovatno će predstavnici ta dva naroda donijeti zajedničku deklaraciju i tražiti da izađu iz BiH – poručio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Dvadeset pet godina nakon Dejtona, Bošnjaci su odstupili od osnovnog sporazuma, traže državu na principu jedan čovjek – jedan glas.

Srbi i Hrvati očekivano protiv, jer bi bili primorani da prihvate bošnjačku istinu o ratu, a da ne govorimo da bi opstanak Srpske u unitarnoj državi bio nemoguć. Čim Bošnjaci shvate da je njihova ideja osuđena na neuspjeh, tim prije će produžiti vijek sadašnjoj BiH.