Upravni odbor PIK-a još jednom bi trebalo da potvrdi novo ime u OHR-u, ali Kristijan Šmit mogao bi da dobije veto Rusije u Savjetu bezbjednosti UN-a. To što odluči PIK, tvrde pravnici, bez potvrde Savjeta bezbjednosti ne znači ništa.
U jednoj od rezolucija Savjeta bezbjednosti, jasno piše ko daje konačan sud za ime vioskog predstavnika. Tu potvrdu imali su svi osim Kristijana Švarc Šilinga.
„Savjet bezbjednosti UN-a potvrđuje da je visoki predstavnik konačni autoritet u pogledu tumačenja Aneksa 10 o sprovođenju civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma“, Savjet bezbjednosti UN-a, rezolucija 1031 (1995. godina).
Odluka u Savjetu bezbjednosti vrijedi samo ako bude izglasana konsenzusom. Ako bude uložen veto, Kristijan Šmit neće imati nikakav legitmitet u BiH, objašnjavaju pravnici. Na koncu će da visi i njegov diplomatski status.
– Ukoliko ne bude imenovana na način koji je predviđen sporazumom i rezolucijama Ujedinjenih nacija, on neće imati legitimitet. Neće biti legalno izabran visoki predstavnik. Što znači da on može da bude, može da predstavlja zemlje koje su ga izabrale ali ne može da ima status visokog predstavnika i ovlašćenja koja proizilaze iz Aneksa 10 onako kako je to predvieno sporazumom i rezolucijom 1031 iz 1995. godine – rekao je Milan Tegeltija, pravni savjetnik srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH .
Apsurd je, kažu pravnici, i to što Upravnim odborom Savjeta za implementaciju mira (PIK) koje imenuje visokog predstavnika, predsjedava upravo visoki predstavnik. Zato je, tvrde, konačni autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma Savjet bezbjednosti UN-a.
