Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je danas u Sarajevu da je potrebno napraviti potpunu sinergiju i organizaciju komorskog sistema u BiH da bi privrednicima i iz Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH) bio obezbijeđen plasman proizvoda na nova tržišta, kao što je Evrazijska ekonomska unija.
– Važno je otvoriti dijalog sa predstavnicima poslovne zajednice na koji način zagovarati potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini sa Evroazijskom unijom. O tome sam informisao poslovnu zajednicu, s obzirom na činjenicu da početkom maja u Banjaluci planiramo organizovati međudržavnu komisiju za trgovinu BiH i Rusije – rekao je Košarac nakon sastanka sa predstavnicima komora u BiH.
Prema njegovim riječima, na tom sastanku bilo bi izneseno šta je to na čemu bi zajedno mogli da rade BiH i zemlje ovog tržišta, s obzirom na to da u BiH postoje kopanije koje uspješno posluju na tržištu EU, a sve s ciljem bržeg protoka kapitala i povećanja investicija.
Košarac je podsjetio da je za BiH i dalje najbitnije tržište EU, zatim tržište Cefte, Efte, Turske, te istakao da je za kompanije iz Republike Srpske i FBiH bitno njihovo udruživanje u komorski sistem, ali i kroz regionalne inicijative, odnosno povezivanje poslovne zajednice BiH sa regionom.
– Pohvalno je da je Spoljnotrgovinska komora BiH, zajedno sa entitetskim komorama, u Komorskom investicionom forumu (KIF) zapadnog Balkana, da funkcioniše na zadovoljavajući način – rekao je Košarac i dodao da je neophodno da se u KIF-u pojačaju određene vrste aktivnosti.
Kada je riječ o tržištu EU, Košarac je naveo da ministarstvo na čijem je čelu, zajedno sa komorama u zemlji, treba kroz KIF da traži mjesto za plasman robe iz poljoprivrednog sektora BiH.
– Zatražio sam od predstavnika komorskog sistema da zajednički pojačamo tu vrstu aktivnosti, kako bi proizvodi i iz Republike Srpske i iz FBiH iz agrara lakše i brže mogli da se nađu na tržištu EU – istakao je Košarac.
On je najavio učešće na biznis forumima na Kopaoniku i na Jahorini, sajmu privrede u Mostaru, te organizovanje samita energetike u Trebinju, a sve s ciljem povezivanja poslovnih zajednica i izlazak na inostrano tržište robe iz Republike Srpske i FBiH.
– Radiće se na zagovaranju otvorenih zelenih koridora kroz Hrvatsku, za tržište EU, o čemu će se u narednim danima razgovarati sa predstavnicima Vlade Hrvatske – rekao je Košarac.
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić rekao je da je na današnjem sastanku analizirano kako pomoći privredi Srpske i FBiH, kako da osavremene proizvodnju, te kako da na kvalitetan i efikasan način plasiraju proizvode na instrano tržište, odnosno da budu konkurentni na njemu.
– S obzirom na to da je Ministarstvo nadležno za gotovo sve grane privrede, ovo je prava adresa gdje trebamo razgovarati kako u narednom periodu da funkcionišemo i kako da pomognemo privrednicima iz oba entiteta da bi pozitivni trendovi izvoza bili nastavljeni – istakao je Ćorić.
Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić rekao je da je ovo jedan u nizu sastanaka koji se održavaju u cilju iznalaženja najboljih rješenja i zajedničkog stava kada je riječ o poslovnoj zajednici.
– Naš zajednički stav je da, osim tržišta EU, moramo afirmisati i neka druga tržišta i time stvarati nove uslove za pozicioniranje naše robe na njima, s obzirom na to da su poremećeni globalni lanaci snabdijevanja – istakao je Egrlić.
Prema njegovim riječima, BiH je već prepoznata kao ozbiljna poslovna zajednica koja može ponuditi visokosofisticirane proizvode, kao i one niže vrijednosti.
– BiH trenutno više od 72 oodsto izvozi u zemlje EU, što govori da imamo vrlo kvalitetene proizvode i da trebamo raditi na iznalaženju dodatnih tržišta – rekao je Egrlić, te istakao značaj povezivanja i aktivnog djelovanja putem KIF-a.
Direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore FBiH Almin Mališević rekao je da je na sastanku bilo riječi i o prethodnoj godini koja je bila prilično uspješna sa aspekta izvoza, zapošljavanja, te da je rast zabilježen u gotovo svim sektorima.
Prema njegovim riječima, posebna pažnja posvećena je i pitanju nedostatka radne snage, te kako pojednostaviti procedure da bi kompanije koje imaju potrebu i mogućnost za zapošljavanje što lakše došle do radne snage.
