Iako još nema konačnih rezultata predsjedničkih izbora u Turskoj, drugi krug je sve izvesjniji. Preliminarni rezultati pokazuju da ni aktuelni predsjednik Redžep Tajip Erdogan ni njegov glavni rival Kemal Kiličdaroglu nisu obezbjedili većinu glasova potrebnih za pobjedu. Ako drugi krug i zvanično bude zakazan za 28. maj, ključno pitanje je kome će podršku dati trećeplasirani Sinan Ogan.
Tijesna trka u Turskoj. Na osnovu 99,01 odsto prebrojanih glasova, aktuelni šef države Redžep Tajip Erdogan dobio je 49,36 odsto glasova. Glavni opozicioni kandidat Kemal Kiličdaroglu osvojio je 44,99 procenta.
Trećeplasirani Sinan Ogan dobio je podršku 5,21 odsto birača, prenosi Hurijet.
I Erdogan i Kiličdaroglu obratili su se pristalicama. Dosadašnji predsjednik svoj govor tradicionalno je održao sa balkona sjedišta partije AKP u Ankari.
– Iako nemamo konačne rezultate, daleko smo u prednosti – poručio je Erdogan.
Njegov glavni protivkandidat Kemal Kiličdaroglu uvjeren je u drugi krug izbora, ali i pobjedu.
– Ako naša nacija kaže drugi krug, to je više nego dobrodošlo. Na ovim izborima sigurno ćemo pobijediti u drugom krugu – naglasio je Kiličdaroglu.
Koga će Ogan podržati u drugom krugu
Trećeplasirani kandidat na predsjedničkim izborima Sinan Ogan, koji je osvojio 5,21 odsto glasova, rekao je da je njegova kandidatura promijenila ishod glasanja.
Ogan kaže da će vjerovatno biti održan drugi krug. Ako to postane zvanično, on se neće boriti, ali bi njegova odluka o tome koga će podržati mogla da napravi veliku razliku.
Istakao je da će odluku o tome donijeti u narednih nekoliko dana.
– Razgovaraću sa liderima u svom savezu, ići ću da pitam svoje birače u narednih nekoliko dana. A onda ćemo donijeti odluku i izvršiti svoju dužnost u narednih 14 dana – naveo je Ogan.
Erdoganova Stranka pravde i razvoja vodi na parlamentarnim izborima
Istovremeno, na parlamentarnim izborima borile su se 24 stranke i 151 nezavisni kandidat.
Prema posljednjim podacima, Erdoganova Stranka pravde i razvoja osvojila je 35,43 odsto glasova, dok je Kiličdarogluova Republikanska narodna stranka osvojila 25,4 procenata.
Građani Turske glasali su juče na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, koji se smatraju jednim od najznačajnijih za sto godina moderne istorije te zemlje.
Najteži izbori
Sto godina od osnivanja moderne republike, građani su odlučivali da li će se Turska vratiti izvornom Ataturkovom sekularizmu ili će nastaviti dvadesetogodišnju politiku tradicionalizma u unutrašnjim i međunarodnim odnosima.
Za posljednjih 20 godina, Erdogan je udaljio Tursku od sekularizma koju je uspostavio Mustafa Kemal Ataturk, osnivač moderne države.
Kemal Kiličdaroglu dolazi iz najveće opozicione Republikanske narodne stranke, čiji je i lider.
Promoviše vraćanje na osnove ekonomske politike, parlamentarnu demokratiju i nezavisno sudstvo, oblasti u kojima, prema mišljenju mnogih građana, ima najviše propusta.
Analitačari navode da su ovo najteži izbori u Turskoj u posljednjih nekoliko godina, a dolaze u trenutku kada se zemlja bori sa visokom inflacijom i oporavlja od razornih zemljotresa.
Postoje dvije škole mišljenja koliki je uticaj zemljotresa na ishod izbora. Jedna škola smatra da vlast nije dovoljno brzo pritekla u pomoć unesrećenima, dok drugi misle da će samo uz političku stabilnost koju nudi Erdogan stambene zgrade biti izgrađene za godinu dana.
Spoljnopolitički test
Izbori u Turskoj označeni su kao najvažniji izbori na svijetu u 2023. godini i to pre svega sa aspekta spoljne politike.
Naime, uloga Turske je velika u komplikovanim odnosima na Bliskom istoku. Velike sile i zapadna javnost iščekuju da vide kako će se glasovi građana Turske odraziti na njenu aktuelnu politiku prema Izraelu, Iranu, Siriji, stavu prema ratu u Ukrajini.
Pristalice Erdogana smatraju da Ankara vodi najnezavisniju spoljnu politiku u istoriji Turske, balansirajući između Vašingtona i Moskve.
Erdogan je pred izbore sa Putinom otvorio nuklearnu elektranu. Njegovom balansiranju koje je od početka rata u Ukrajini Turskoj donijelo status posrednika – glavni izazivač Kiličdaroglu suprotstavlja politiku disciplinovanijeg člana NATO-a.
Očekuje se i da bi pobjeda Kiličdaroglua približila Ankaru Vašingtonu.
Jedan od najvećih izazova za Kiličdaroglua kao predsedjnika bila bi politika prema Rusiji.
