Ustavni sud BiH u koji su dva člana izabrana direktno iz struktura političke stranke, u konkretnom slučaju iz SDA, je u velikom manjku kredibiliteta po pitanju nepristrasnosti u odlučivanju ili političkih uticaja, što je i pokazala praksa tog suda donošenjem odluka koje nemaju uporište u Ustavu, izjavila je delegat SNSD-a u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać.
Bursaćeva je istakla da je Ustavni sud BiH, prekršivši sopstvena pravila, prošle godine dodatno unizio svoju poziciju, a naglasio svoju ulogu političkog, a ne pravnog aktera u ovoj zemlji.
– O prisustvu stranih sudija koji su zajedno sa glasovima sudija Bošnjaka, nekadašnjih članova SDA, ključno doprinijeli disfunkcionalnosti društvene i političke scene, dosta je govoreno, ali posljedice trpimo svi i potrebno je učiniti sve da se ova neustavna praksa zaustavi jer ne može donijeti ništa dobro – ocijenila je Bursaćeva.
Osim navedenog, dodala je ona, trenutni broj sudija u Ustavnom sudu (šest od Ustavom propisanih devet sudija) podatak je koji bi sam po sebi trebao da stavi moratorijum na njihov rad, jer nije ispunjen osnovni ustavni preduslov po pitanju sastava.
– Na osnovu navedenih činjenica, najmanje što može da učini Ustavni sud je da se uzdrži od komentara, posebno kada nemaju osnov u stvarnom životu i činjenicama – naglasila je Bursaćeva za Srnu.
Ustavni sud BiH saopštio je da je „već godinama izložen različitim političkim napadima i pritiscima“, koji su u posljednjih godinu i po dana kulminirali „neimenovanjem upražnjenih sudijskih pozicija, pritiskom na jednog sudiju da napusti Ustavni sud odlaskom u prijevremenu penziju, te širenjem neistina o radu Suda putem medija“.
Iz ove pravosudne institucije navode da je rad Ustavnog suda „zakonit i transparentan“ i da to „dokazuju svi finansijski izvještaji, izvještaji o obavljenoj finansijskoj reviziji i svi drugi zvanični dokumenti koji su javni i objavljeni na službenoj internet stranici“ ove institucije.
Od 3. januara u Ustavnom sudu BiH ostalo je dvoje bošnjačkih i jedan hrvatskih sudija, kao i Albanac, Švajcarkinja i Njemica, koje je izabrao Evropski sud za ljudska prava.
Najmanje šest puta u postdejtonskoj BiH, Republika Srpska je predlagala zakon o Ustavnom sudu i insistirala da se stranci vrate u svoju zemlju.
