Rezultati referenduma nisu propis koji stupa na snagu danom odluke građana i u tom smislu nemaju direktnu pravno obavezujuću posljedicu. Nije to nikakva novost u vezi s kojom može lako da se spinuje – posebno na prostoru na kojem su se dešavali referendumi. S druge strane, da nije opasno, bilo bi zanimljivo vidjeti vlast koja pita svoje građane šta hoće, pa postupi suprotno.
S referendumom ne bi trebalo da ima problem bilo ko ko je za osnovna načela demokratije, smatra Danijel Simić, osnivač portala Frontal.rs. U ovom slučaju poručuje – referendum u Republici Srpskoj mogu da sprječavaju isključivo oni kojima se ne sviđa narodna volja.
– A narodna volja će biti jasno određena o svima pitanjima i mislim da je to jedini prvi put koji trenutno imamo da se izađe iz krize, jer iza referendumske odluke građana Republike Srpske počiva neposredna volja građana. Ne vidim nikakav problem u samom referendumu u Republici Srpskoj iz razloga što i neke zemlje koji imaju malo mekši ustav kao što je Švajcarska nekoliko puta godišnje pozivaju svoje građane da se izjasne po nekim pitanjima – kaže Simić.
A dok kod nas traje „javna rasprava“ o tome da li nam referendum treba ili ne, Evropa već ima bogato iskustvo u tome: u Velikoj Britaniji i Mađarskoj referendumi su obilježili čitave političke epohe – od Bregzita koji je promijenio kurs cijele države, pa i Evropske unije, do Švajcarske u kojoj su referendumi postali tradicija. Švajcarci na referendumu čak i nekoliko puta godišnje presuđuju o sudbini najvažnijih pitanja – od poreza do ekologije.
– Imate referendume koji se održavaju širom Evrope, da se ograničimo na taj prostor. Švajcarska je poznata po tome. Oni imaju veoma česte referendume koji se provode najčešće na lokalnom nivou. Manje-više veliki broj lokalnih zajednica u Švajcarskoj, na kraju krajeva, i neke male teme bitne za građane stavljaju na neki vid referenduma, tj. traže od građana da se tim neposrednim putem izjasne kako bi mogli da usmjere određene politike. Ne vidim zašto je, konkretno, referendum u Republici Srpskoj sporan, s obzirom na to da on jednostavno želi da ispita stav naroda po određenom pitanju. U ovom trenutku ovdje se radi konkretno o tome da građani Republike Srpske dobiju priliku da zaštite ono što je bio njihov jasan politički stav na izborima – kaže za ATV Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije.
Činjenica je da svaki demokratski sistem teži što većem učešću građana, ne samo pred izbore, smatraju politikolozi. Referendum kao takav je veoma važna stvar i veliki broj zemalja poseže za tim sredstvom kada se donose bilo kakve velike odluke, smatra politikolog Filip Matić.
– Jasno je, ovdje da se radi o jednom vanpravnom stanju u kojem se nalazi država BiH već duže vrijeme od samog nelegalnog izbora samoproglašenog visokog predstavnika pa sve njegove odluke i sve ostalo što je proizašlo iz svega toga je jedno vanpravno stanje, nešto što se dešava iz tih odluka koje nemaju pravnu snagu. One imaju to na osnovu ove sile koja se provodi, koja je u suštini pravno nasilje. Svi protivnici referenduma, apsolutno pozivam na otvoreni dijalog, da kažu šta je alternativa tome? Na koji način voditi dalju borbu u ovoj situaciji u kojoj su Bošnjaci osjetili da treba gramzivo krenuti na Republiku Srpsku – kaže Matić.
Na referendumu hoćemo da kažemo jedno veliko „NE“ Šmitu, „NE“ neustavnom Sudu i ne odustajemo od toga, poruka je predsjednika Srpske. Svaki dan je, kaže Milorad Dodik, borba protiv okupacione sile.
– Ići ćemo na referendum i ja pozivam narod da se pripremi na referendum i na referendumsko pitanje koje je veoma jasno. Reći ćemo snažno „ne“, pozvaćemo relevantne faktore u BiH iz regiona i svijeta i reći: pogledajte šta narod kaže. Je l’ vi držite do ovog Šmita i neustavnih stvari? Izvinite, ali legalizujte naše pravo na referendumu o samostalnosti. Prije toga ćemo ovdje u ovom parlamentu donijeti rezoluciju o pravu na samoopredjeljenje – ističe Dodik.
Odluka građana biće poruka koju institucije u Srpskoj, pa ni u BiH, ne mogu da ignorišu. Ali reakcija na najavljeni referendum i u Srpskoj i u BiH je predvidiva. Daleko važnija biće reakcija stranih zemalja – od prijatelja do neprijatelja Srpske i svih između, posebno gledano kroz prizmu referenduma koji je ne baš tako davno bio zabranjen i da se pominje, i posebno kroz prizmu da je već jedan, bar po imenu sličan, referendum na ovom prostoru i pokrenuo procese čije posljedice građani i danas trpe. Ma kako se nekad i nekim građanima Republike Srpske čini da se ništa ne pitaju, reakcija svijeta zavisiće, prije svega, od izlaznosti na biralištima.
