Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Republike Srpske Anđelina Ošap Gaćanović poručila je Marinku Božoviću iz SDS-a da ne postoji „nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine“, i da takav termin ne postoji ni u Aneksu osam Dejtonskog mirovnog sporazuma, ni u zakonima koji definišu zaštitu na nivou entiteta.
– Upravo izmjenama zakona spriječili smo stvaranje takvog termina i takve mogućnosti da naša najvrednija dobra postanu dobra od BiH – naglasila je Ošap Gaćanović u izjavi za Srnu povodom Božovićeve konferencije za medije, na kojoj je govorio o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika i pokušao da odgovornost za pojedina rješenja koja uređuju njen rad pripiše srpskom članu Predsjedništva BiH Željki Cvijanović.
Ona je naglasila da nijedan Srbin u BiH ne bi trebalo da koristi termin „nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine“ jer takav ne postoji nigdje u pravnom okviru, baš kao što ne postoji ni „bosanska nacija“, ni „bosanska unitarna kulturna baština“.
Stojim na raspolaganju Božoviću da ga upoznam o Ankesu osam, načinu rada i nadležnostima Komisije
Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Republike Srpske Anđelina Ošap Gaćanović istakla je da suštinski problem nije ono što je danas Marinko Božović (SDS) pokušao predstaviti javnosti, već višegodišnji pokušaj da se Komisija, koja je osnovana Aneksom osam Međunarodnog mirovnog sporazuma, postepeno pretvori u klasičnu instituciju odnosno upravnu organizaciju BiH.
Ošap Gaćanović je naglasila da bi to dalje značilo proširenje nadležnosti koje joj nije dao Dejtonski sporazum i da se, i umjesto stručnog konsenzusa domaćih članova, uspostavi sistem preglasavanja u kojem bi član iz Republike Srpske mogao biti potpuno marginalizovan
– Upravo protiv takvih pokušaja borim se godinama kao član Komisije iz Republike Srpske. Zbog toga želim javno da zahvalim gospođi Željki Cvijanović, koja je u prethodnom periodu imala razumijevanja za upozorenja koja sam joj upućivala i koja je koristila ustavne mehanizme koji joj stoje na raspolaganju radi zaštite položaja Republike Srpske u ovom pitanju. Takođe, zahvaljujem Vladi Republike Srpske na razumijevanju problema na koje sam ukazivala i na konkretnim pravnim koracima koji su preduzeti radi zaštite kulturnog nasljeđa i pravnog poretka Republike Srpske – istakla je Ošap Gaćanović.
Navodeći da su političke razlike legitimne, ona je ukazala da Aneks osam Dejtonskog mirovnog sporazuma nije pitanje političkog utiska niti dnevne političke polemike.
Njegove odredbe, kaže ona, postoje trideset godina i vrlo precizno određuju porijeklo, položaj i osnovne nadležnosti Komisije.
Osvrnuvši se na to što je Božović otvorio i pitanje obaveza entiteta u zaštiti proglašenih dobara, predstavljajući to kao neko novo rješenje, Ošap Gaćanović je pojasnila da je i ovdje riječ o odredbi iz samog Aneksa osam, prema kojem se odgovarajuće tehničke, administrativne, pravne, naučne i finansijske mjere zaštite preduzimaju preko nadležnih entitetskih institucija na teritoriji na kojoj se dobro nalazi.
– Za Republiku Srpsku to nije nedostatak, nego izuzetno važan mehanizam. Upravo zahvaljujući takvom ustavnom i dejtonskom položaju, i odredbi, zaštitu dobara na teritoriji Republike Srpske sprovode institucije Republike Srpske, prvenstveno Ministarstvo kulture – istakla je ona.
Ona je ukazala da je jednako neutemeljena tvrdnja da Komisija sada može proizvoljno proglašavati kulturne pejzaže, prirodna dobra i prirodne resurse nacionalnim spomenicima i dodala da Komisija nije institucija za proglašavanje prirodnih dobara nacionalnim spomenicima, već samo kulturna dobra i ona od izuzetnog znacaja.
Ošap Gaćanović je pojasnila da postoje utvrđeni kriterijumi i pravila prema kojima se procjenjuje šta može biti predmet odluke Komisije, pa se ni pojam kulturnog pejzaža ne može tumačiti onako kako je to danas predstavljeno javnosti, kao prirodni resurs koji će BiH oteti proglašavajući ga nacionalnim spomenikom.
– Zato, umjesto polemike, gospodinu Božoviću stojim na raspolaganju da ga kao član Komisije iz Republike Srpske detaljno upoznam o Aneksu osam, načinu na koji Komisija radi već 25 godina, njenim stvarnim nadležnostima, kao i o onim što su Denis Bećirović i Željko Komšić pokušali učiniti izmjenama njenog pravnog položaja – poručila je Ošap Gaćanović.
Ošap Gaćanović je posebno zahvalila Vladi Republike Srpske, srpskom članu Predsjedništva i predsjedniku Republike Srpske što su imali razumijevanja za njenu inicijativu, te u januaru 2025. izmjenili zakon o sprovođenju odluka komisije na način da su dobra zaštitićena da ne mogu pripadati vlasnički BiH ukoliko imaju status nacionalnog spomenika.
Marinko Božović pokazao da nije upoznat ni o radu Komisije, ni o Aneksu osam
Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Republike Srpske Anđelina Ošap Gaćanović istakla je da je Marinko Božović (SDS) danas upotrijebio mnogo velikih riječi i teških političkih kvalifikacija, ali je, nažalost, pokazao da nije dovoljno upoznat ni o pravnom osnovu rada Komisije, ni o Aneksu osam Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti o događajima koji su prethodili donošenju odluke Predsjedništva BiH iz januara 2026.
– Najbolji primjer za to jeste činjenica da je kao navodno „sramnu odredbu“, za čije je usvajanje pokušao optužiti srpskog člana Predsjedništva Bih Željku Cvijanović, pročitao odredbu koja u svojoj suštini proizlazi iz Aneksa osam Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dakle, nije riječ o nečemu što je izmislila ili usvojila Željka Cvijanović, nego o pravnom okviru Aneks osam, član šest Dejtonskog mirovnog ugovora na kojem Komisija počiva i prema kojem djeluje od 2001. godine – naglasila je Ošap Gaćanović za Srnu povodom današnje Božovićeve konferencije za medije, na kojoj je govorio o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika i pokušao odgovornost za pojedina rješenja koja uređuju njen rad pripisati srpskom članu Predsjedništva BiH Željki Cvijanović.
Još je važnije naglasiti, kaže Ošap Gaćanović, da Željka Cvijanović nije glasala za odluku Predsjedništva BiH iz januara ove godine.
– Ta odluka rezultat je preglasavanja od Denisa Bećirovića i Željka Komšića, koji su se upustili u pokušaj da aktom Predsjedništva mijenjaju unutrašnju organizaciju, način odlučivanja i nadležnosti Komisije, iako Aneks osam jedino daje Komisiji ovlaštenje da donosi vlastita pravila i propise potrebne za obavljanje svojih funkcija. Posebno želim podsjetiti gospodina Božovića da je upravo gospođa Cvijanović u prethodnom periodu, u saradnji sa mnom kao članom Komisije iz Republike Srpske, pokazala izuzetno razumijevanje za problem položaja Republike Srpske, srpskog kulturnog nasljeđa i dobara Srpske pravoslavne crkve u okviru rada Komisije – ukazala je Ošap Gaćanović.
Kada je u junu ove godine učinjen novi pokušaj da se kroz imenovanje novog sastava sa stranim članovima praktično otvori prostor za funkcionisanje Komisije bez člana iz Republike Srpske i za sistem preglasavanja u kojem Republika Srpska ne bi imala djelotvoran mehanizam zaštite svojih interesa, istakla je ona, Cvijanović je upravo ustavnim mehanizmom zaštite vitalnog interesa zaustavila takav pokušaj, a Narodna skupština Republike Srpske podržala je njenu izjavu.
– Zato je posebno neobično da se danas upravo njoj pokušava pripisati odgovornost za ono protiv čega se borila – nagsila je Ošap Gaćanović.
