Blagojević: Odgovornost CIK-a za izbornu agoniju

23
Foto: ATV

Piše: Milan Blagojević, profesor ustavnog prava

Jučerašnja odluka CIK-a BiH da je Milorad Dodik pobjednik ovogodišnjih izbora za predsjednika Republike Srpske ni na koji način ne može ekskulpirati isti taj CIK od očigledne odgovornosti za ono što je nezakonito učinila, stvorivši haos i sluđujući ovdašnje ljude svojim nezakonitim postupanjem i odlučivanjem.

Jer jučerašnja odluka CIK-a samo je, u suštini, potvrdila ono što su joj prije nje utvrdile i dostavile lokalne izborne komisije, kao svoje zbirne izvještaje o rezultatima glasanja u opštinama i gradovima Republike Srpske. A lokalne izborne komisije su to učinile na osnovu izvještaja svojih biračkih odbora, sastavljenih od predstavnika različitih političkih partija, ne samo iz pozicije nego i opozicije.

I sve to uz prisustvo i nadzor posmatrača iz tih partija, kako za vrijeme samog glasanja od strane glasača, tako i za vrijeme prebrojavanja glasačkih listića na svakom od glasačkih mjesta.

Da, treba ponoviti kako nijedna od tih lokalnih izbornih komisija nije mogla početi svoj posao ni na ovim izborima, a da, saglasno Izbornom zakonu BiH, njihovi članovi, svako od njih, nije imao saglasnost od CIK-a da obavlja tu dužnost.

I ne samo oni nego i članovi svakog od biračkih odbora bili su podložni kontroli od strane CIK-a, budući da je članstvo svakog od njih moglo, saglasno Izbornom zakonu BiH, biti osporeno od bilo koje političke partije pa bi CIK u svakom od takvih slučajeva donosio konačnu odluku o tome.

I sve je to bilo urađeno prije ovogodišnjih izbora, za svaku lokalnu izbornu komisiju i svaki birački odbor. Dakle, svi ti izborni organi imali su legalitet i legitimitet da obavljaju ove za društvo i državu važne poslove.

I upravo zato Izborni zakon jeste propisao dužnost CIK-u, u članu 5.30. stav 1, da utvrdi i objavi rezultate izbora za odgovarajući nivo vlasti, u konkretnom slučaju za predsjednika Republike Srpske, nakon što primi zbirne izvještaje o tome od lokalnih izbornih komisija, i da tek potom registrovani politički subjekti (partije i nezavisni kandidati) mogu zahtijevati ponovno brojanje glasova od strane CIK, a da CIK može po službenoj dužnosti da naredi ponovno brojanje samo ako nije bilo takvih zahtjeva od navedenih političkih subjekata.

Još je Aristotel umno zapazio i rekao da je „Zakon sredstvo razuma za ostvarenje dobrog života u zajednici“. Ova spoznaja, primijenjena na konkretni slučaj izbornog ludila kojem nas je podvrgla CIK svojim nezakonitim tzv. kontrolnim ponovnim brojanjem glasova, znači da je Izborni zakon BiH propisao dužnost CIK-u da objavi rezultate glasanja na osnovu zbirnih izvještaja o tome, dobijenih iz lokalnih izbornih komisija upravo zato što su te izvještaje sačinili ljudi koji imaju i legalitet i legitimitet da to čine, potvrđen za svakog od njih ni manje ni više do od strane CIK-a.

I zato Izborni zakon, kao sredstvo razuma za dobar život svakog od nas kada se radi o izborima, razumno pred CIK postavlja navedeni zahtjev, tražeći od nje da objavi zbirne rezultate iz lokalnih izbornih komisija, razumno vodeći računa da tamo sjede stručni ljudi, a ne organizovane kriminalne grupe pojedinaca kako ih neki nerazumno žele prikazati.

Tek kad objaviš te rezultate, kaže dalje Izborni zakon CIK-u, onda možeš razmatrati ponovno brojanje glasova, ali ako imaš zahtjev u tom pravcu od registrovanih političkih subjekata i ako su u tom zahtjevu izneseni dokazi o tome ko, gdje, kada i na koji način je učinio neku izbornu nepravilnost te da li ta nepravilnost i na koji način utiče na dodjelu mandata.

Ovo potonje je veoma važno, jer ako se radi o nepravilnosti koja ne mijenja konačni rezultat, tj. kome se dodjeljuje mandat, onda je ta nepravilnost samo pravni osnov za sankcionisanje onih izbornih službenika koji su je učinili, a ne za poništenje glasanja.

Nažalost, umjesto da postupa na takav način, koji joj imperativno i razumno propisuje Izborni zakon, CIK je uzela zakon u svoje ruke i u njega nezakonito i nerazumno dopisala nešto čega nema, tzv. kontrolno ponovno brojanje, izloživši nas svojevrsnoj izbornoj agoniji i haosu. I na kraju, čak je i to nezakonito kontrolno brojanje pokazalo da je Dodik osvojio preko 25.000 glasova više od protivkandidata Jelene Trivić.

Precizno rečeno, ima 26.935 glasova više od nje, jer je osvojio 300.180 , a gospođa Trivić je osvojila 273.245 glasova, kako je juče, poslije više od 20 dana agonije i sluđivanja ljudi, saopštila CIK.

I u tom pogledu nema suštinskih odstupanja od onoga što su utvrdile lokalne izborne komisije u Republici Srpskoj, jer su odstupanja u odnosu na njihove zbirne izvještaje minorna, ispod jedan odsto.

Zato, poslije svega, ostaje gorak okus od onoga što nam je nezakonito priredila CIK u proteklih 20 dana. Za to bi, u državi istinske vladavine prava u kojoj svaki zvaničnik može raditi samo ono i onoliko šta mu i koliko dozvoljavaju ustav i zakon, CIK trebao da snosi pravne posljedice.