Blagojević: PIK nema pravo da donosi odluke obavezujuće za BiH

4
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević istakao je da u međunarodnom pravu ne postoji nijedan njegov izvor kojim bi bilo propisano, odnosno predviđeno postojanje takozvanog Savjeta za primjenu mira u BiH.

On je ocijenio da povremeno i samovoljno sastajanje država članica tog savjeta ne daje pravo tom tijelu da donosi bilo kakve odluke ili zaključke koji bi pravno obavezivali jednu suverenu državu, članicu UN, kakva je BiH.

– Usljed toga taj savjet nema, niti pravno može imati pravo da bilo koga drugog, pa ni visokog predstavnika, ovlašćuje da može nametati zakone u BiH, jer ni to nije propisano nijednim izvorom međunarodnog prava, niti takvu mogućnost dozvoljava Ustav BiH – istakao je Blagojević.

Blagojević je, u kolumni koju danas objavljuju „Nezavisne novine“, naveo da to nije ni moglo biti propisano bilo kojim izvorom međunarodnog ili unutrašnjeg prava, pošto bi bilo protivno Povelji UN, kao najvišem pravnom aktu međunarodnog prava i predstavljalo bi samo negaciju države i njene suverenosti.

Uprkos tome, podsjetio je Blagojević, na konferenciji održanoj u Bonu 1997. godine, tzv. Savjet za primjenu mira u BiH je, kršeći Povelju UN, usvojio zaključke kojima se miješao u poslove koji po svojoj suštini spadaju u unutrašnju nadležnost BiH.

– Ali, čak ni u njima nije rečeno da visoki predstavnik može nametati zakone u BiH. Iz ovoga proizlaze dva ključna zaključka. Prvi je da visoki predstavnik nema pravo da nameće zakone, niti da parlamentu jedne suverene države naređuje da usvoji njegov zakon, a drugi zaključak je da ni državni parlament nema ovlašćenje kako u međunarodnom pravu, tako ni u Ustavu BiH, da donosi zakon o usvajanju zakona visokog predstavnika – kategoričan je Blagojević.

Međutim, tvrdi Blagojević, ovdašnje iskustvo dokazuje da, uprkos svoj razložnosti i pravnoj utemeljenosti prethodne argumentacije, ipak nastupe trenuci koji dokazuju sljepilo uma i rukovođenje isključivo ličnim interesima poslanika i delegata u parlamentu BiH.

On je podsjetio na primjer Zakona o usvajanju Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, gdje je Parlamentarna skupština BiH, kao osnov za njegovo usvajanje navela član IV 4.a) Ustava BiH.

– Međutim, ta ustavna odredba, a ni bilo koja druga odredba Ustava BiH, ne daje pravo Parlamentarnoj skupštini BiH da donosi zakon kojim usvaja zakon nametnut od strane OHR-a. Jer, članom IV 4.a) Ustava BiH je propisano da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za „donošenje zakona potrebnih za sprovođenje odluka Predsjedništva BiH ili za izvršavanje nadležnosti Skupštine po ovom Ustavu – pojasnio je Blagojević.

Citirana ustavna odredba, navodi Blagojević, daje nadležnost Parlamentarnoj skupštini BiH da donosi samo svoje zakone, a ne zakone o usvajanju zakona OHR-a, pri čemu parlament BiH, te svoje zakone može donositi samo kada je to potrebno za sprovođenje odluka Predsjedništva BiH, te za izvršavanje nadležnosti Skupštine po Ustavu BiH.