Borelj: Podjele na zapadnom Balkanu omele put zemalja ka EU

46

Visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žosep Borelj ocijenio je da su ove godini eskalacija i zaoštravanje retorike podjela na zapadnom Balkanu omeli zemlje regiona u njihovom približavanju evropskoj budućnosti, a kao poseban primjer za takvo stanje naveo je situaciju u BiH.

Borelj je 2021. godinu ocijenio kao „godinu tranzicije“ u kojoj je EU radila na očuvanju svojih interesa i vrijednosti i na jačanju globalnog poretka.

– Taj rad mora da se nastavi i u 2022. godini – naveo je Borelj u svom novogodišnjem blogu o najvažnijim dešavanjima u 2021. u oblasti spoljne i odbrambene politike EU.

Govoreći o neposrednom susjedstvu EU, Borelj se fokusirao na Ukrajinu, Moldaviju i Bjelorusiju, gdje se Unija, kako je naveo, suočila sa „jasnim primjerima politike moći“ i hibridnim napadima.

– Kako se hibridni napadi šire, moramo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu i Moldaviju u odupiranju Rusiji i da zadržimo nepopustljiv pristup prema Bjelorusiji – naveo je Borelj.

Borelj je naglasio da su 2021. godine ponovo pokrenuti odnosi EU i SAD, a ogledali su se u bliskoj saradnji u borbi protiv klimatskih promjena, nuklearnih pregovora Irana, korporativnog oporezivanja, ali i u pitanju odnosa sa Kinom i Indo-Pacifikom.

On ocjenjuje da je EU, kada je riječ o Kini, održala jedinstven stav u prepoznavanju te zemlje kao „partnera, konkurenta i rivala“, te u 2021. godini povećala angažman sa Latinskom Amerikom i počela rad na jačanju angažmana sa afričkim zemljama.

Borelj je konstatovao da pandemija traje „duže nego što je očekivano“ i da je EU obezbijedila dovoljno doza za punu vakcinaciju i buster doze za svoje građane.

On je pozvao da se više radi na ravnomjernosti vakcinacije širom svijeta.

– Od ukupno dvije milijarde doza vakcina, EU je izvezla preko 1,1 milijardu doza u 61 zemlju, a tim Evrope je podijelio više od 385 miliona doza. Namjera tima Evrope je da donira ukupno 700 miliona doza do sredine 2022. godine – najavio je Borelj.

On je ocijenio da je stalni režim upravljanja krizom ponekad slabio kapacitet EU da se bavi transverzalnim i dugoročnim pitanjima, ali da je pozitivan pomak predstavljanje Strateškog kompasa EU, čiji je cilj jačanje bezbjednosne uloge EU u svijetu.