U Domu naroda Parlamentarene skupštine BiH usvojena su načela Prijedloga zakona o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH, koji je jedan od prioriteta Evropske komisije.
Uz kritiku vlasti zbog navodno lošeg zalaganja na donošenju 14 prioritetnih zakona na evropskom putu BiH, Klub Bošnjaka bio je protiv ovog zakonskog rješenja.
Tokom rasprave o Informaciji o radu Tužilaštva BiH za prošlu godinu delegati iz redova SDA ponovo su obezvređivali zločine nad srpskim narodom.
Ključna vrijednost predloženog Zakona o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH, tvrdi ministar pravde u Savjetu ministara Davor Bunoza, jeste osam osnovnih načela poput transparentnosti, otvorenosti, slobode pristupa informacijama, a najvažnije je, kaže, proaktivno objavljivanje informacija.
– Institucije će na svojim internet stranicama morati objavljivati podatke, sve najbitnije odluke i ažurirati ih svakih 15 dana – naveo je Bunoza.
Obaveza institucija bila bi objavljivanje i svih odluka, podataka o zaposlenim, njihovoj stručnoj spremi, javnim nabavkama. Da li je upravo to smetnja za one koji nisu podržali ovo zakonsko rješenje?
– Vjerujem da se radi o dobrom zakonskom rješenju, a SDA će učiniti sve da „Trojku“ tjera u destrukciju – kaže predsjedavajući Doma naroda Nikola Špirić.
Dokazujući da je vlast, kažu, nemoćna da se bori sa aktuelnim problemima, Klub Bošnjaka uporno se poziva na navodno negativno mišljenje Evropske komisije.
– Postoji konfuzija je oko onoga što Evropska komisija misli, tako da nismo podržali ovaj prijedlog – rekao je delegat ovog kluba Safet Softić.
Nastavljena je i praksa da se informacije koje se primaju na znanje, a ovoga puta o radu Tužilaštva BiH, iskoriste za populizam i probošnjačko politikanstvo.
Predsjedavajućem Kluba Bošnjaka Šefiku Džaferoviću smeta navodni etnički balans u procesuiranju ratnih zločina.
– Ne može biti etničkog balansa jer nije bilo ni u izvršenju – kaže Džaferović.
Srpski delegat Radovan Kovačević istakao je da je u građanskom ratu ukupno stradalo oko 100.000 ljudi, od kojih je više od 30.000 Srba, što otprilike odgovara broju Srba u ukupnom stanovništvu BiH, dok je broj presuda za zločine nad Srbima samo nekih dva odsto.
Na Džaferovićevu diskusiju reagovali su i iz Kluba hrvatskog naroda, podsjećajući da je sa teritorije koju je kontrolisala tzv. Armija BiH protjerano 180.000 Hrvata.
