Buhač Radojčić: Da niko nikada ne proživi ono što sam ja

0
Foto: Borislav Zdrinja/SRNA

Jelena Buhač Radojčić, preživjela heroina koncentracionog logora Jasenovac, poželjela je danas svim ljudima da imaju mirne živote i da niko ne doživi ono što je proživjela.

Radojčićeva je rekla novinarima u Banjaluci, nakon premijere filma o njenom životu „Posljednji svjedok“, da joj je velika čast što je ovo filmsko ostvarenje prikazano.

– Dok sam gledala prisjetila sam se zbjega koji sam preživjela. To je sigurno bilo dva mjeseca bježanja – navela je Radojčićeva.

Ona je istakla da su joj najteže uspomene vezane za neproživljeno djetinjstvo i odvojenost od porodice.

Režiser filma Nedeljko Lajšić zahvalio je svima koji su došli na projekciju, a posebno baki Jeleni koja i dalje svjedoči o zlu logora Jasenovac, kako se nikada više ne bi ponovilo.

– Među srećnicima koji su preživjeli 1945. godinu bila je naša Jela. Svi oni su imali samo jednu želju – da imaju ognjište na ovom, srpskom području. Ta želja nam je uslišena 50 godina kasnije. Zato treba da čuvamo našu Republiku Srpsku od Trebinja do Novog Grada, a sačuvaćemo je samo ljubavlju – rekao je Lajšić.

Film je premijerno prikazan povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine.

Film je snimljen u produkciji „Una filma“ Beograd, a premijernu projekciju organizovao je Kabinet predsjednika Republike Srpske.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan uručio je danas odlikovanje Radojčićevoj i tom prilikom istakao da Srpska na ovaj način iskazuje poštovanje prema žrtvama, svjedocima istine i svima koji čuvaju sjećanje na njih.

Vlada Republike Srpske proglasila je 19. april Danom žalosti u Srpskoj povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu – Donjoj Gradini u NDH od 1941. do 1945. godine.

Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je stradalo 20.000 djece.