Bunoza: Ustavni sud BiH zreo za reformu kako bi krenuo da radi sa domaćim snagama

13
Foto: Klix.ba

Ministar pravde u Savjetu ministara Davor Bunoza izjavio je danas da mišljenja Venecijanske komisije nisu obavezujuća i da svih ovih godina ne postoje etnički kriterijumi prilikom izbora sudija u Ustavnom sudu BiH, koji je, kako kaže, spreman za reformu kako bi krenuo da radi sa domaćim snagama.

– I danas šest domaćih sudija mogu biti lica srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti, pa čak i pripadnici nacionalnih manjina. Dakle Ustav BiH i sada to pitanje ne reguliše. Novina u mišljenju (Venecijanske komisije) je da zahtjevaju određene stručne zahtjeve i kriterijume – rekao je Bunoza.

Podsjetivši da Ustav BiH propisuje pravnike visokomoralnih kvaliteta, Bunoza je naveo da u Švajcarskoj i Belgiji pravnici ne moraju da budu u Ustavnom sudu, dok mnoge druge evropske zemlje uopšte nemaju kriterijume.

Bunoza je istakao da je prioritet BiH evropska reforma Ustavnog suda, sprovođenje njegovih odluka i rješavanje statusa međunarodnih sudija.

Povom mišljenja Venecijanske komisije da se etničke kvote ne mogu koristiti prilikom izbora sudija u Ustavni sud BiH, Bunoza je rekao da je u tom slučaju potrebno mijenjanje čak i Ustava BiH.

– Napominjem da ni do sada nije bila etnička pripadnost uslov za sudiju Ustavnog suda iako se to poštivalo. Uvijek je bilo dva, dva, dva. To je može jedan i od razloga zašto je Ustavni sud jedna od najboljih institucija koja donosi najkvalitetnije odluke u BiH – ocijenio je Bunoza.

On je pozvao vlasti i Narodnu skupštinu Republike Srpske da što prije imenuju dvojicu sudija Ustavnog suda BiH iz Srpske.

Bunoza je rekao da su 99 odsto odluka Ustavnog suda u zadnjih 10 godina donijele isključivo domaće sudije, što je dokaz da je BiH spremna i za reformu Ustavnog suda i da krene sa domaćim snagama.

– To pitanje treba da riješimo što prije, jer je to bolje za BiH, ali to mioramo da dogovorimo konsensusom – poručio je Bunoza.

Bunoza smatra da aktuelni saziv Savjeta ministara dobro radi, navodeći da su za jednu godinu održali više sjednica nego pojedini raniji sazivi za četiri godine.