CIK predstavio novu opremu: Nema odgovora na pitanja o mogućoj zloupotrebi

6
Foto: Nihad Ibrahimkadić/Anadolija

Centralna izborna komisija predstavila je opremu za jedan od četiri pilot-projekta koji bi trebalo da primijene na oktobarskim lokalnim izborima.

Riječ je o elektronskoj identifikaciji birača i transportu rezultata glasanja od biračkog mjesta do baze CIK-a, koji će biti primjenjen na 165 biračkih mjesta u 10 izbornih jedinica.

Opremu vrijednu oko 600.000 evra donirala je Delegacija Evropske unije u BiH. Uz mnoštvo priče o demokratiji i integritetu izbornog procesa, tokom prezentacije nije odgovoreno baš ni na jedno pitanje o mogućnostima zloupotrebe aparature i dodatne kontaminacije izbornog procesa.

Biometrijska lična karta i otisak prsta skenirani za nekoliko sekundi. I upoređeni sa bazom podataka IDEE. Podudarnost veća od 50 procenata. I birač može da pristupi glasanju. Po zatvaranju biračkih mjesta – kompjuterski unos podataka koji se istovrmeno transferiše do baze CIK-a. Sve na prvi pogled idealno. Takvim je i predstavljeno. Za domicilne institucije još i donirano. I pamfletima, a ne argumentima, pršti od tačnosti i demokratičnosti.

– Podsjetila bih da će pilot-projekat biti proveden na 165 biračkih mjesta u 10 osnovnih izbornih jedinica i to Stari grad Sarajevo, Tešanj, Doboj, Bijeljina, Trebinje, Gradiška, Goražde, Sanski Most, Zvornik i Domaljevac-Šamac – navela je predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić.

Foto: Nihad Ibrahimkadić/Anadolija

– Nadam se da će ovaj pilot-projekat u stvari pokazati da su nam nove tehnologije biti ono što je neophodno da demokratija pobijedi – izjavio je direktor IDDEEA Admir Banjević.

Još tri pilot-projekta u najavi. Skeneri iz donacije američkog USAID-a, potom aparatura koju je obećao OEBS za elektronsku identifikaciju birača u Distriktu Brčko, te video-nadzor na biračkim mjestima za eventualnu postizbornu forenziku.

– Izbori i izborni procesi jesu okosnica demokratije. I stoga i mi sve što možemo da uradimo kako bismo pomogli sa poboljšanjima unaprijeđenjima ovih temelja i radimo i osiguravamo – rekao je šef Delegacije EU u BiH Johan Satler.

No, promoteri izborne demokratije BiH ne odgovoriše baš ni na jedno od nebrojenih pitanja, koje javnost postavlja još od kada je preskupa skener-groznica, pod presijom hroničnih izbornih gubitnika, počela da trese BiH.

– Naravno da ne treba ignorisati sve rizike koje nove tehnologije sa sobom nose. Uvođenje novih tehnologija može na neki način i potkopati povjerenje javnosti u izborni proces umjesto da doprinese većem povjerenju javnosti – rekao je Dario Jovanović iz Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“.

Foto: Nihad Ibrahimkadić/Anadolija

Da li su novom tehnologijom iz izbornog procesa automatski odstranjeni svi oni koji nemaju biometrijske dokumente? Ko će instalisati sistem ili uređaj, ko kontrolisati softver i popravljati ako se pokvari u toku procesa? Kako će se birački proces odvijati na mjestima bez mrežnog signala? Šta u slučaju nestanka struje i „pada sistema“? Neodgovorenih pitanja je mnogo. A ono najvažnije kako „novu tehnologiju“ zaštititi od zloupotreba i manipulacija s ciljem „prekrajanja“ ishoda glasanja? Etički hakeri tvrde – mogućnosti manipulacije su brojne, i bez „upada u sistem“.

Bivši predsjednik CIK-a Branko Petrić podsjeća na slične eksperimente u zemljama okruženja.

– Mislim da je ta jedna nepotrebna besmislica egzistirala prije desetak godina u Crnoj Gori. I niko nije znao, i nama su prezetovali u Parlamentu, i niko nije mogao da odgovori na pitanje šta se time postiglo. I još jedna stvar, za tu elektronsku skalameriju je veoma lako napraviti sabotažu, bilo koju. Znači, pretpostavljeni gubitnik veoma lako može napraviti sabotažu i za to optužiti druge – istakao je Petrić.

Ne treba zaboraviti da od zemalja Unije, u čiju se dobru praksu eksperimentalisti iz BiH zaklinju, niti jedna nije, u mjeri u kojoj se to sa BiH eksperimentalno želi, „osavremenila“ izborni proces. Njemački ustavni sud čak je neustavnim proglasio i zbog zloupotreba, zabranio sofisticirane uređaje u izbornom procesu. A BiH, u kojoj još „caruje“ nepismenost, i opšta i informaciona, demkoratija se ,eto, gradi tehnologijom. Pa, neka nam je sa srećom.