Čolak: Neprihvatljiva „građanska BiH“ kakvu promovišu bošnjačke stranke

2
Foto: vecernji.ba

Delegat hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak rekao je Srni da je neprihvatljiva „građanska BiH“ kako to pojedine bošnjačke stranke žele prezentovati – kao isključivo odlučivanje većinskog naroda, što ne traži nijedna presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Prema Čolakovim riječima, jedino je kroz legitimno političko predstavljanje moguće obezbijediti ravnopravnost tri konstitutivna naroda.

Intenzivirati rad Interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona

Čolak je istakao da od Interesorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona očekuje da intenzivira rad i do kraja ovog mjeseca pređe sve preporuke i prijedloge za izmjene i dopune Izbornog zakona, što uključuje tehničke izmjene i politička pitanja.

– To su izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda. Sve to proističe iz presuda Evropskog suda za ljudska prava i odluka Ustavog suda BiH – rekao je Čolak, koji je i član Interesorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona.

On je očekuje da će već na narednoj sjednici ove radne grupe, koja je planirana za 22. i 23. juli, biti razgovarano i o Predsjedništvu BiH i o domovima naroda.

Čolak je napomenuo da smatra da je izmjene Izbornog zakona neophodno napraviti u nekoliko segmenata.

– Što se tiče tehničkih poboljšanja, bilo bi jako dobro poboljšati određene stvari koje se tiču biračkog spiska, biračkih odbora, glasanja onih koji se ne nalaze u BiH, ubrzanje saopštavanja izbornih rezultata i niz drugih pitanja. Ali, dao bih prioritet stvarima koje tretiraju presude Evropskog suda za ljudska prava. To su mogućnost kandidovanja svih kada je riječ o Predsjedništvu BiH i Domu naroda i jednako tako odluke Ustavnog suda BiH koja se tiče legitimnog predstavljanja u slučaju Ljubić – rekao je Čolak.

Moguće ograničene izmjene Ustava

Čolak je rekao da će se morati, osim Izbornog zakona, izvršiti i, kako je istakao, ograničene izmjene u Ustavu BiH, jer se ne može mijenjati struktura dejtonskog ustava.

– Ona je takva kakva jeste i ona podrazumijeva ravnopravnost ili konstitutivnost tri konstitutivna naroda, ali jednako tako i prava svih onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda da mogu aplicirati i da se mogu kandidovati za ove vrlo važne funkcije kao što su Predsjedništvo i domovi naroda. Međutim, ne treba ispustiti iz vida da tri člana Predsjedništva trebaju biti prioritetno odraz većine u svakom od sva tri konstitutivna naroda, što isključuje glasove onih koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni. Jedino na taj način, kroz legitimno političko predstavljanje, moguće je obezbijediti ravnopravnost tri konstitutivna naroda – naveo je Čolak.

To je, istakao je on, minimum koji bi se morao napraviti.

– On ne bi zadirao u dejtonsku strukturu BiH, ali bi bio ogroman iskorak u smislu ne samo promjene Izbornog zakona radi sticanja kandidatskog statusa za EU nego bi to relaksiralo odnose u BiH – prije svega u FBiH između Bošnjaka i Hrvata, ali bi i u čitavoj BiH mnogo lakše rješavali i neka druga pitanja – napomenuo je Čolak.

Komentarišući činjenicu da bošnjačke stranke u drugi plan stavljaju dejtonsku BiH gdje je primarna konstitutivnost tri naroda, promovišući „građansku BiH“, Čolak je rekao da nije prihvatljiva građanska zemlja kako to pojedine bošnjačke stranke žele prezentovati – kao isključivo odlučivanje većinskog naroda, što ne traži nijedna presuda Evropskog suda za ljudska prava.

– Lijepo piše u odluci „Sejdić i Finci“ da je moguće kroz evropski standard postići takav način izbora članova Predsjedništva koji će zadržati politički balans u zemlji, očuvati ravnopravnost tri konstitutivna naroda. Ne treba zaboraviti da se više od 97 odsto funkcija u BiH, od lokalnog do nivoa BiH, bira po čistom građanskom principu. Niko to ne dovodi u pitanje, ali imamo domove naroda i Predsjedništvo BiH ili Vijeće naroda u Republici Srpskoj, što čini manje od tri odsto od ukupnog broja koji se bira u BiH, tu vrijedi drugi princip – da ravnopravno budu zastupljeni konstititivni narodi – pojasnio je Čolak.

Prema njegovim riječima, nije tu samo pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, nego se to odnosi na cijelu BiH.

– Hoćemo li konačno krenuti naprijed ili ćemo se valjati u blatu? Mislim da to ne koristi više nikome – istakao je Čolak.

Transformisati ulogu visokog predstavnika

Na pitanje da li je BiH 26 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma potreban međunarodni tutor oličen u visokom predstavniku, Čolak kaže da smatra da je konačno došlo vrijeme da se transformiše uloga visokog predstavnika u ulogu „visokog predstavnika EU“.

– Očekujem da će novi visoki predstavnik, koji bi krajem avgusta trebao da dođe u BiH, biti vrlo aktivan u tom pravcu. Ne mislim da više OHR treba odlučivati u ime naroda i građana ove države, ali u svakom slučaju trebao bi biti promotor prelaska tih ovlaštenja sa OHR-a na Evropsku komisiju – rekao je Čolak i naglasio da vjeruje da će on biti poslednji visoki predstavnik u BiH.

Komentarišući zahtjev Rusije i Kine Savjetu bezbjednosti UN da se Kristijanu Šmitu mandat u BiH ograniči na godinu dana, Čolak je rekao da je to stvar onih koji o tome odlučuju.

– Sumnjam da je u BiH moguće o tome postići konsenzus s obzirom na različite političke opcije. Pitanje je može li i međunarodna zajednica, odnosno oni koji o tome odlučuju, postići konsenzus. Ni danas ne postoji konsenzus u okviru UN o tom pitanju i o dolasku visokog predstavnika – rekao je Čolak

Na pitanje da li je BiH napravila dovoljno iskoraka za kandidatski status za EU, on je kazao da postoji 14 prioriteta i da je jedan od tih prioriteta koji je izuzetno važan sprovođenje odluka Ustavnog suda koje se odnose na legitimno predstavljanje i presuda Evropskog suda za ljudska prava.