Ćosić: Za zločin u Dobrovoljačkoj niko nije odgovarao, mjesto stradanja nikad nije obilježeno

8
Foto: Ljubiša Ćosić/Facebook

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić izjavio je danas da za zločin nad vojnicima JNA u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu niko nije odgovarao, a što je najtužnije, mjesto stradanja nikada nije obilježeno.

Ćosić je naveo da je zločin u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj jedan od prvih tragičnih događaja u ratnom periodu od 1992. i 1995. godine, kada su stradali vojnici bivše JNA koji su se u mirnodopskoj formaciji povlačili iz Sarajeva, iz druge vojne oblasti.

– Ljudi koji su ovdje napadnuti bili su na kamionima, nisu imali namjeru nikoga da napadnu, nisu predstavljali nikakvu prijetnju bilo kome. Brojna su mjesta stradanja u cijeloj BiH koja nisu obilježena – izjavio je Ćosić novinarima u Sarajevu.

On je istakao da nije dobro da ljudi dolaze u Sarajevo da obilježe mjesto stradanja pod policijskom pratnjom i da su ulice blokirane.

– Ako nemamo nešto što podsjeća na vrijeme u kojem su ljudi stradali, bojim se da ćemo doći do situacije da će sjećanje na to izblijediti, a jako je opasno kad sjećanje blijedi. To rađa neke nove loše duhove koji opet mogu dovesti do nekih tragičnih dešavanja – rekao je Ćosić.

On je naveo da mu je žao kao čovjeku koji živi u Istočnom Sarajevu, a rođeni je Sarajlija, što mora doći u Sarajevo pod policijskom pratnjom i što na današnjem obilježavanju nema gradonačelnika Sarajeva, niti premijera Kantona Sarajevo.

Žrtva je žrtva, ma kakva da je i mislim da ako želimo bilo šta dobro u ovoj zemlji, moramo da priznamo žrtve. Nije problem ni da ih prebrojavamo, ali u svakom slučaju nije dobro da jedno mjesto stradanja nema svoje obilježje, jer će po tome ispasti da niko nije stradao, da se ništa nije desilo. Za ovaj zločin niko nije odgovarao“, podsjetio je Ćosić.

On je rekao da su danas u Sarajevo došli ljudi koji su u tadašnjem napadu u Dobrovoljačkoj ulici ranjeni, na koje je pucano i koji nisu nikoga napadali.

– Ne znam da li postoji neki dokaz da su ljudi iz te mirnodopske formacije, vojnici bivše armije zajedničke države, na nekog pucali, da su nekog napadali. Mislim da je bilo dogovoreno da se oni povuku u mirnodopskoj razmjeni. Nadam se da će doći vrijeme kada ćemo ovdje moći doći sasvim normalno i da će ovo mjesto stradanja biti obilježeno na adekvatan način, da znamo da je tu neko izgubio život, kako se to nikad ne bi ponovilo – rekao je Ćosić.

Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić izjavio je da veliki broj pripadnika policije danas prisutan, što izaziva posebno ružan osjećaj i da to nije slučaj kada se obilježavaju godišnjice stradanja na prostoru Republike Srpske.

On je naglasio da se mora stvarati ambijent u kome će se moći normalno doći na mjesto obilježavanja stradanja, kako u Dobrovoljačkoj, tako i na drugim mjestima.

– Da tražimo svi zajedno da odgovaraju svi oni koji su činili zločine. U tom pravcu, ako želimo da živimo u ovoj zajedničkoj državi potrebno je više iskrenosti, povjerenja i bez određenih povlačenja mimo saglasnosti Predsjedništva BiH gdje pojedinci istupaju kao slobodni strijelci. Neće nas to voditi ni u kakvo pomirenje nego će se još više zaoštravati odnosi, a sudbina je da živimo na ovim prostorima – rekao je Tomić.

Učesnici obilježavanja 32 godine od zločina nad vojnicima JNA u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu položili su cvijeće i prislužili svijeće za sve stradale na mjestu zločina, uz jake mjere obezbjeđenja.

Prethodno, u Crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima u Istočnom Novom Sarajevu služen je parastos povodom obilježavanja 32 godine od zločina nad pripadnicima JNA u Sarajevu 1992. godine koje su počinile muslimanske paravojne formacije.

Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane RBiH i paravojnih muslimanskih formacija kojima su komandovali predratni kriminalci.

Dana 2. maja 1992. godine oko 11.30 časova, oko 200 pripadnika jedinica teritorijalne odbrane tzv. RBiH i „Zelenih beretki“, među kojima su bili Sakib Puška, Jusuf Juka Prazina, Emin Švrakić i drugi, kao i jedinica kojima je komandovao sarajevski kriminalac Ismet Bajramović Ćelo, držali su u blokadi, a potom izvršili i napad na Dom JNA u Sarajevu, otvarajući vatru iz cjelokupnog raspoloživog naoružanja.