Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da su republičke institucije pribjegle oštrim mjerama i uspostavljanju karantina jer nisu mogle da se u potpunosti oslone na samodisciplinu pojedinca, ali i zbog toga što to omogućava zdravstvenom sistemu i zdravstvenim radnicima da na lakši način izađu na kraj sa virusom korona.
– To i zvuči i izgleda ozbiljno zato što to i jeste ozbiljno. Kada uspostavljate karantine to samo po sebi šalje upozoravajuću poruku svima. Vidjeli smo da je bilo kršenja mjera samoizolacije i drugih situacija – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je uspostavljen karantin za one koji su pozitivni na virus korona, a nemaju simptome, neki su smješteni u bolnice, kao i da su u karantinu na granici organizovani pregledi onih koji su ušli iz inostranstva, nakon čega idu 14 dana u izolaciju u svojoj lokalnoj zajednici.
– Razvrstavanje ljudi pomaže da naš zdravstveni sektor ne upadne u krizu, da ne dođu svi u bolnice i opterete ih na taj način. Nema bolnice u svijetu koja može da primi sve pacijente koji bi bili ugroženi u ovakvoj situaciji. Izlazimo na kraj sa određenim problemima – rekla je Cvijanovićeva za RTRS.
Prema njenim riječima, prioritetna dimenzija ove krize su zdravlje i životi građana, a druga je kako živjeti poslije ovoga.
Važno je, poručila je ona, da svi zajedno nastavimo da radimo, budemo odgovorni i da slušamo ljude iz struke koji znaju mnogo više od nas.
– Mora da postoji apsolutna disciplina i da nađemo rješenja da sačuvamo prviredu, pomognemo joj da prebrodi ovaj period i da joj nakon toga omogućimo da funkcioniše. To su veliki izazovi, ali ako smo dobro organizovani, želimo da radimo zajedno i ako ne pretvaramo opšte dobro u najobičnije politikanske priče vjerujem da možemo uspjeti, iako niko ne može prognozirati kakvo će stanje biti za sedmicu, dvije ili tri – naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da će april biti mjesec u kojem će morati da održavaju drugačiji režim, a da se treba nadati da će nakon toga doći bolje vrijeme.
Predsjednik Republike je naglasila da je bilo veoma važno što se vjerovalo ministru zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alenu Šeraniću koji je od početka govorio o ozbiljnosti situacije u vezi sa pojavom virusa korona.
– Kada na čelu Ministarstva zdravlja imate nekoga ko je na svom terenu to olakšava rad Vladi i Republičkom štabu za vanredne situacije i pomaže javnosti koja dobija provjerene informacije i može da procjenjuje određene stvari – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da su način komuniciranja sa javnošću pozdravili čak i oni koji ne vole da pohvale institucije Srpske, a posebno oni koji vole da vide da Republika može da iskomunicira određenu poruku, izađe u susret određenim stvarima i riješi određeni problem.
– Važno je što su sve poruke bile plod dobre organizacije. I mediji su nam nezaobilazan i mnogo važan faktor – navela je Cvijanovićeva.
Govoreći o probuđenoj solidarnosti u društvu, Cvijanovićeva je istakla da teško vrijeme uvijek sa sobom nosi pojačanu solidarnost i više emocija i želje da se pomogne drugima.
– U vrijeme poplava 2014. godine bili smo ponosni što toliko ljudi pokazuje solidarnost. I ova kriza pokazuje da treba da budemo humani i solidarni. Ako sačuvamo drugog sutra ćemo moći da živimo zajedno, sarađujemo, privređujemo… – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da su joj veoma teško pale informacije da su porasle cijene određenih proizvoda ili zaštitnih maski.
– Ne smijemo to da radimo ne samo zbog toga što to nije moralno, nego i zato što to onemogućava da neki proizvod dođe do više ljudi. Ne možemo da kažemo da neko zaslužuje, a neko ne zaslužuje da to ima. Teška vremena mobilišu dobru volju i solidarnost i mnogo puta smo uspjeli da pokažemo to dobro lice – kaže Cvijanovićeva.
Na pitanje šta Republika Srpska može očekivati od EU i da li u ovom trenutku postoji evropska solidarnost, Cvijanoviećva je rekla da postoje najave da će BiH dobiti sedam miliona evra pomoći koja će se manifestovati kroz nabavku respiratora i druge opreme, te da bi Srpskoj trebalo pripasti 40 odsto te pomoći.
– Ali, svi smo bili frustrirani zbog toga što EU na početku ove krize nije slala takve poruke i nismo mogli da računamo da možemo da se oslonimo na njih. U početku smo očekivali da stanu iza nas, kao i poruku da ćemo dijeliti ono što imamo. Mi nismo članica EU, ali smo na putu evropskih integracija i vezani smo sporazumima. Prateći strane medije, mogla sam da primjetim da i u državama EU koje su pogođene krizom postoji nezadovoljstvo zbog nedostatka solidarnosti u okviru EU. Šta onda mi možemo da očekujemo ako je takva situacija tamo – upitala je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je jedna država članica EU zaustavljala drugoj državi transport medicinske opreme.
– To je sve mnogo daleko i suprotno od solidarnosti. Znam da ljudi vode računa o stanovništvu u svojoj državi, ali to stavlja znak pitanja na projekat EU i da li on može da odgovori na velike krize. Ne kažem da će EU nestati, ali moraju poraditi na tome kako odgovaraju na velike krize, a ne da su zajedno samo kada dijele benefite. Vjerujem da će i EU morati da izgrađuje dodatne mehanizme za reagovanje u krizama – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ocijenila da će poslije završetka krize u vezi sa virusom korona uslijediti redizajn i da će postojati neki novi svijet poslije ove krize.
Komentarišući odluku kineskih vlasti da proglase kraj epidemije virusa korona, Cvijanovićeva je istakla da je to dobra vijest.
– Oni su se zaista namučili i bilo je tužno gledati slike iz Kine. Mnogo ljudi ovdje je vjerovalo da je to daleko i da nam se to ne može desiti, ali onda smo se suočili sa tragedijama koje su oko nas – u Italiji, Španiji, Francuskoj… – rekla je Cvijanovićeva.
