Cvijanović: Sudski proces – pogrešan voz koji treba zaustaviti

1
Foto: zeljka.cvijanovic/Instagram

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da treba zaustaviti pogrešan voz koji predstavlja sudski postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora „Službenog glasnika“ Miloša Lukića.

– Ima ona narodna: „Kad sjedneš u pogrešan voz, onda su sve stanice pogrešne“. Ovdje je neko i BiH smjestio u pogrešan voz i zato ona stalno stiže od jedne do druge pogrešne stanice. Imali smo priliku to da vidimo, samo što se danas to prelamalo preko pravosuđa – rekla je srpski član Predsjedništva BiH.

Ona je poručila – „ili mijenjate voz, ili iskočite iz tog voza, ili ga na silu zaustavite“.

Prema njenim riječima, Dodik je danas u sudnici Suda BiH morao da se bori za svoja ustavna prava koja su zagarantovana svakom čovjeku u BiH, a to je da materijale dobije na svom jeziku i pismu.

Ona je istakla da je postupak protiv Dodika i Lukića politički montiran i osmišljen da dođe do političkog ishodišta, dok je pravosuđe forma kroz koju treba da se provuče određena politička odluka.

Ona je podsjetila na izjavu predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića da se izvode određeni dokazi, pozivajući se na nekog ko ne može da dostavi dokaze, jer nije relevantna adresa.

– S druge strane, onda i dobijate ono što je neko napisao na engleskom jeziku da vam je dostavljeno, a da nemate da je ovjereno od ovlaštenog sudskog tumača, kako to zakon nalaže da bi mogao da bude relevantan dokaz – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da je danas tokom procesa čula, kako je rekla, različite gluposti, odnosno da kažu da je svejedno na kom su jeziku materijali.

– Jezici jesu ravnopravni, ali svaki građanin je taj koji određuje da li će da dobije materijale na jeziku koji smatra svojim – rekla je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva BiH je rekla da je svaka institucija, počev od Narodne skupštine Republike Srpske, Vlade do Savjeta ministara dužna da to poštuje, jer je riječ o ustavnom pravu svakog pojedinca.

Cvijanovićeva je navela da je ostala šokirana objašnjenjem i pitanjem da li je dovoljno da se materijal „prevede na ćirilično pismo“.

– Gospodo, prevodi se s jezika na jezik, a piše se taj vaš jezik nekim od ta dva pisma. Dakle, danas sam se naslušala čuda, a prvo je da vam je uskraćeno da nešto dobijete na svom jeziku i pismu – rekla je Cvijanovićeva.

Kao primjer logike Suda i Tužilaštva, srpski član Predsjedništva BiH je navela riječ povjerenstvo, koju samo prekucaju ćirilicom.

– Oni to prekucaju ćirilicom i kažu dobili ste ono što ste htjeli. Nismo dobili, jer povjerenstvo nije riječ srpskog jezika – dodala je ona.

Ona je upitala kakva je pravna sigurnost koju građani ove zemlje treba da imaju ako se neko procesuira zato što, izvršavajući svoju ustavnu obavezu, nije ispoštovao nekog pojedinca za kojeg nigdje nije propisano da ima pravo dvije decenije da ovu zemlju drži u političkom, pravnom, ali i u finansijskom zarobljeništvu.

– On i razni drugi koji su bili na tim pozicijama mlataraju ovdje dvije decenije, držeći nas u političkom, pravnom, a reći ću i u finansijskom zarobljeništvu, jer ne dozvoljavaju ovoj zemlji da živi svoj život, da se razvija, finansijski raste i da koristi svoje resurse i potencijale da bi svaki građanin imao koristi bez obzira da li živi u Republici Srpskoj ili Federaciji BiH – rekla je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva BiH je ukazala da se svakavih devijantnih stvari nagledala u BiH.

– Šta oni u stvari žele da postignu ovakvim sudskim postupkom? Reći ćemo – da sklone predsjednika Dodika. To pokušavaju 25 godina i rade na različite načine – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da se kroz pravosudni postupak provlači neko ko je izvršavao svoju ustavnu obavezu i oglušio se o naredbu koju je Kristijan Šmit, a nekad ranije su to bili visoki predstavnici, poslao mejlom.

Cvijanovićeva je ukazala da se u BiH, kakva je namijenjena Srbima, mora „natezati“ da bi se izdejstvovalo elementarno ustavno pravo, odnosno da nešto dobijete na svom jeziku napisano ćirilicom.

– Na nama je da vidimo da li se ova zemlja može popraviti i postati vlasništvo onih koji su izabrani u okviru nje, kao i ljudi u dva entiteta, ili se to ne može postići – dodala je Cvijanovićeva.