Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da se BiH nalazi u jednoj opštoj brutalnosti i da je sve ono što je trebalo da bude sistemsko rješenje zamijenila sila.
– Sada imate situaciju da oni koji najviše pričaju o pravnoj državi najmanje rade da država bude pravna, jer da bi bila pravna vi morate da provodite stvari kroz sistem. Tu nema nikakvog stranog faktora, sile, sankcija, stranaca – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da najveću štetu u svemu tome vidi po BiH, jer joj je ponovo data samo jedna mogućnost, a to je da se kao država brani i opstaje silom, umjesto da joj je data mogućnost da se gradi dogovorom, dijalogom, zajedničkim rješenjima.
– Sankcije su politička poruka. Ne opterećujem se time, opterećivala bih se da znam da sam napravila nešto loše. Ne osjećam odgovornost te vrste – navela je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je potpisivanje Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske bio povod za uvođenje sankcija njoj i srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, ali da nije uradila ništa pogrešno.
Cvijanovićeva je ukazala da je Narodna skupština radila svoj posao kada je riječ o ovom, ali i svakom drugom zakonu, ali da je svemu prethodila velika histerija koja redovno dolazi iz političkog Sarajeva i redovno je podržava međunarodni faktor.
– To se desilo i ovaj put. To je suštinski razlog za ove sankcije. Ne smatram da sam uradila bilo šta pogrešno, jer je moja ustavna obaveza da potpišem zakone koje usvoji Narodna skupština – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da je njena obaveza da poštuje Ustav, te napomenula da su sve stvari koje se dešavaju u okviru BiH mogle da budu preduprijeđene da postoje partnerski odnosi u BiH, ali i partnerski odnosi domaćih vlasti sa međunarodnom zajednicom.
– Nažalost, toga ovdje nema. Oni ovdje brane ono što je uradio visoki predstavnik nametanjem zakona 2005. godine. Uvijek sam govorila da je imovina suštinsko pitanje i da je način kako se ona neustavno oduzima kroz političke odluke Ustavnog suda ili kroz angažmane nekih stranih kancelarija, nešto što jednog dana mora doći na naplatu – izjavila je Cvijanovićeva za RTRS.
Prema njenim riječima, ne možete prebacivati krivicu na Republiku Srpsku, a ponašati se zaštitnički prema Bošnjacima, koji ne žele da pričaju sa Srpskom, i odlučite da je najlakša varijanta u jednom takvom kompleksnom problemu da isturite stranca koji će nešto reagovati.
– Bazično se ne slažem s tim da neki stranac, ko god da je on, obavlja poslove legalno i legitimno izabranih ljudi i institucija. Ovdje smo pozivali na dijalog. Tog dijaloga nema pošto ga Bošnjaci ne žele. Vrlo je problematično da se nastupi na ovaj način sa sankcijama, to je problematično i za BiH – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da su u ovoj zemlji sada još više umanjene šanse za dijalog i dogovor, te da je međunarodni faktor propustio sjajne prilike da bude motivator i neko ko podržava unutrašnji dijalog, što je bila njihova uloga.
– To se na kraju obija o glavu BiH. Moja razočarenja nisu vezana za kompletni strani faktor, zato što nisam imala ni velika očekivanja, ali moja razočarenja se uvijek duboko odnose na odsustvo adekvatnog postupanja EU, za koju smatram da je trebala da bude naš najveći partner u svemu ovome – navela je Cvijanovićeva.
Sve što se odnosi na Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske, rekla je Cvijanovićeva, djeluje kao dodatno iživljavanje nad onim što se pokušava napraviti, a to je doći do prava koje je dao Ustav.
Ona je dodala da je po pitanju ovog zakona bilo raznih pritisaka na narodne poslanike i rukovodstvo Narodne skupštine da se ne usvoji ne samo ovaj, nego brojni drugi zakoni, a zatim i na predsjednika Republike da ga ne potpiše.
– Umjesto da je neko upitao može li se to zaustaviti, da sjednemo i popričamo šta je to najbolji način. To bi za mene bilo vrlo partnerski. Ali, oni neće da pričaju. Svi su znali da će uslijediti određene intervencije stranog faktora i sve su to mogli da preduprijede, ali ovdje je bilo neophodno da jedna država izađe sa sankcijama, da pokaže svoje „mišiće“, da otplaćuje svoj dug političkom Sarajevu – smatra Cvijanovićeva.
Tu su, tvrdi Cvijanovićeva, i neizabrani stranci koji misle da takođe treba da primjenjuju silu, iako nisu imali potrebu, jer se sve stvari mogu dešavati u okviru sistema.
Ona je ponovila da je imovina važno pitanje, te da i dalje misli da bi suštinski dogovor trebao da se dešava.
– Ne dešava se, ne našom krivicom. Ovdje imate apsolutnu sinhronizaciju stranog faktora, nevidljivu funkciju EU i pojedinačne istupe određenih zemalja koje stalno imaju pogrešne stavove. Mi se danas i nalazimo ovdje zato što se Ustav nije poštovao – rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je navela da su vlasti u Srpskoj radile samo po nalogu građana Republike Srpske i nikog drugog.
Govoreći o ulozi opozicije u sankcijama, Cvijanovićeva je navela da, često u razgovoru sa određenim strancima, prepoznaje identične rečenice koje ovdje čuje od opozicije, najčešće od PDP-a.
– Ima njihove involviranosti u svemu ovome. Oni misle da savezništvo treba praviti sa nekim ko želi loše Miloradu Dodiku, Željki Cvijanović, pa konačno se obračunavati i sa institucijama da se umanji njihova snaga – istakla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, ne treba tako raditi, već treba imati čvrst dogovor sa građanima Republike Srpske i sa njima dogovarati i pregovarati.
Cvijanovićeva je navela da su vlast i opozicija nepomirljivo različiti politički faktori.
– Mi smatramo da onda kada se bavimo strateškim vitalnim nacionalnim interesima treba da postoji okupljenost oko tih stvari. Njima je milije da uspiju (Šefik) Džaferović i (Željko) Komšić nego da uspije Milorad Dodik – rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, besmisleno je pričati kako se troši mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa kad Ustav daje mogućnost da se zaštitite.
– To su propuštene šanse za Republiku Srpsku i to je razlika između nas. Garnitura koja sada vlada u Srpskoj nije spremna da promijeni Ustav i da se odrekne mehanizma veta koji postoji u Predsjedništvu BiH, da se odrekne entitetskog glasanja u Predstavničkom domu i zaštite kolektiviteta konstitutivnih naroda koju imamo u Domu naroda – navela je Cvijanovićeva.
