Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je tokom svečanosti otvaranja manifestacije „Srpski dani“ u Budimpešti čiji je pokrovitelj da je posebna čast da u ovoj ulozi učestvuje u realizaciji ovakve inicijative Eparhije budimske, te poručio da narod sa jakim identitetom može da računa na budućnost.
– Ovo je prvi put, ali sam siguran da će postati tradicija kako bismo širili srpsku kulturu. To je najvažniji element našeg opstanka, ali i postojanja. Srpski narod je kroz istoriju dao velika imena u nauci, a u savremenim okolnostima velike sportiste poput Novaka Đokovića – istakao je Dodik.
On je u obraćanju prisutnima u palati Tekelijanum naglasio da je na nesreću srpskog naroda, mnogo onih koji ne žele da govore istinu i Srbe vide kao problem.
– Da nije bilo Srpske pravoslavne crkve naš identitet bi bio izgubljen, kada je sve bilo usmjereno ka tome da nestanemo, još u vrijeme Otomanske imperije. Oni sa zapada kada su dolazili, isto su to htjeli – rekao je Dodik.
On je naglasio da se Srbi i danas bore protiv toga, ali da je brana tome jedinstvo Crkve i naroda.
– Srbi brane svoje pravo na opstanak. Zaustavljeni su od onog koji je želio vladati nad njima. Nijemci su pokazivali neprijateljstvo prema srpskom narodu, što se vidjelo u Prvom i u Drugom svjetskom ratu, te da je Njemačka odigrala ključnu ulogu u razbijanju Jugoslavije – ukazao je Dodik.
On je rekao da je posljednji rat napravio najveću štetu Srbima, jer u brojnim državama sada nemaju ni status nacionalne manjine, ukazavši na težak status Srba u Hrvatskoj.
– Srbi su u Federaciji BiH izloženi pritisku i problemima. Iz Sarajeva je protjerano 150.000 Srba. Morali su da ostave sve drugima. Sada pokušavaju svu krivicu da svale na Srbe – istakao je Dodik.
I danas, kaže Dodik, na priči o visokom predstavniku Nijemci šalju svog čovjeka, koji je umislio da može nametati zakone iako nema legitimitet, ni odluku Savjeta bezbjednosti, a već nameće zakone i pokušava progoniti one koji ne poštuju njegove odluke.
– Danas Srbi imaju dvije srpske države – Srbiju i Republiku Srpsku. Prisutni smo u brojnim drugim državama i želim da zahvalim i predsjedniku Vlade Mađarske Viktoru Orbanu. Njegova saradnja sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem otvorila je put za najbolju i istorijsku saradnju Srba i Mađara – istakao je Dodik.
On je naglasio da u prilog tome ide i činjenica što se otvara ovakva manifestacija kulture za koju je poželio da dugo traje.
Dodik je rekao da je posljednjih 10 godina pod rukovodstvom Aleksandra Vučića ostvarena najbolja saradnja Srbije i Republike Srpske, te otvorena nova stranica istorije.
– Sada izmišljaju neku novu priču. Pokušavaju da ideju o jedinstvu i okupljanju proglase za agresijom. Srpski svijet je naša kultura, pravoslavlje, vjera, pismo, jezik i krsna slava – istakao je Dodik.
On je ukazao i na istorijski podatak da su Srbe uvijek ubijali na najveće praznike jer su Srbi okupljeni oko ognjišta, kao što je to bilo u selima oko Bratunca i Srebrenice kada su muslimani u proteklom, Odbrambeno-otadžbinskom ratu ubijali žene i djecu na kućnom pragu.
– Odbrana je naša kultura. Republika Srpska ostaće prisutna u smislu pokroviteljstva ove manifestacije u Mađarskoj. Naša ljubav prema vama nije ništa manja nego vaša prema Srpskoj. Naša snaga je ljubav. Mi u Srpskoj živimo srpski nacionalni identitet. Ne idemo u druge kuće i tražimo samo da nas ne diraju. Da ne diraju naše crkve, grobove i krsnu slavu – rekao je Dodik i manifestaciju „Srpski dani“ proglasio otvorenom.
Srpska pravoslavna Eparhija budimska donijela je odluku o osnivanju manifestacije „Srpski dani“ koja će trajati cijeli oktobar.
Palatu Tekelijanum, kao zadužbinu, osnovao je veliki srpski dobrotvor Sava Tekelija 1838. godine da bi se u njoj školovali siromašni đaci i studenti iz svih krajeva, a vlasnik ovog zdanja je Eparhija budimska.
U ovoj zgradi nalazi se i jedan od dva srpska đačka doma u Budimpešti, a obnova ovog zdanja završena je prije tri godine.
Sutra, drugog dana posjete Mađarskoj, Dodik će u 12.00 časova održati sastanak i radni ručak sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, u Karmelićanskom manastiru u Budimu.
