
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je danas da su slavni Nevesinjci, koji su prije 150 godina digli ustanak, učinili da Nevesinje više nije samo geografska tačka, nego temelj srpske istorije, srpskog identiteta i ponos srpskog naroda.
– To je narod koji se uvijek borio za slobodu. Sloboda je ključna riječ kroz našu istoriju, ona je povela gotovo goloruki narod Hercegovine u ustanak – rekao je Dodik na svečanoj akademiji povodom 150 godina od Nevesinjske puške, ustanka koji su neustrašivi Hercegovci podigli protiv Osmanskog carstva.
Dodik je naglasio da nije epska priča da su mnogi junaci krenuli bez ičega u borbu, da bi od neprijatelja zarobili prvo oružje, koje su, kad su padali, predavali svojoj braći.
– Naša istorija govori da srpski narod nije pristajao da pode potlačen, trpio je ali je maštao o slobodi i iskoristio je prvu priliku da se za nju bori. Srbi su na ovim prostorima digli 136 ustanaka i buna, svi su bili ugušeni u krvi, a njihove vođe nabiajne na kolac – naglasio je Dodik.
Predsjednik Srpske je poručio da ništa nije zaustavilo srpsku borbu za slobodu, jer su se Srbi uvijek borili za svoj narod i svoju vjeru.
– Mi danas moramo da vodimo računa o svojoj slobodi, svom narodu, svojim zemljama i planovima. Ustanici su tada u Hercegovini imali isti ovaj poriv i san, kao i mi danas, da jedan narod bude zajedno, da ne bude podijeljen, da bude svoj jedinstven srpski narod – istakao je Dodik.
Republika Srpska, dodao je Dodik, i danas se bori za ista prava.
– Ovaj ustanak govori o tome da revolucije pokreću oni koji su prisiljeni i koji moraju i koji nisu htjeli da mijenjaju svoju vjeru kako bi sačuvali život – naveo je Dodik i dodao da je od prvog ustanka do danas, srpska istorija duboko stradalnička.
Svečanoj akademiji prisustvuju Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, savjetnik predsjednika Srbije Miloš Vučević, predsjednici narodnih skupština Republike Srpske Nenad Stevandić i Crne Gore Andrija Mandić, te predsjednici vlada Srpske Radovan Višković i Srbije Đuro Macut sa ministrima.
Prisutni su i načelnici istočnohercegovačkih opština, kao i brojne zvanice i gosti iz regiona.
Nakon svečane akademije, centralna manifestacija se nastavlja kod spomen-obilježja Krekovi, gdje će u 12.45 časova biti služen pomen hercegovačkim ustanicima i položeni vijenci.

















Akademiji je prethodila Sveta arhijerejska liturgija koju je u Hramu Vaznesenja Gospodnjeg služio Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije.
Prva Nevesinjska puška bio je ustanak podignut u mjestu Krekovi kod Nevesinja 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.
To je vremenom preraslo u srpsko-turski rat. Na Berlinskom kongresu 1878. godine Srbija i Crna Gora dobile su nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala BiH.