Dodik predložio i tačku o nelegitimnom Šmitu – nametanje zakona je antidejtonsko

62
Foto: Klix.ba

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik predložio je da u dnevni red današnje sjednice Predsjedništva bude uvršten stav Predsjedništva o neustavnom i nelegitimnom postupanju Kristijana Šmita.

– Svojim ponašanjem i djelovanjem Šmit ruši princip pravne države – naveo je Dodik, koji je, uz prijedlog ove tačke dnevnog reda, predložio i zaključak o pokretanju zakonom propisane procedure radi utvrđivanja krivične odgovornosti Šmita.

U obrazloženju je Dodik istakao da Šmit nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, i da samim tim nema i ne može imati ovlaštenje za obavljanje ove dužnosti.

– Posljedica navedenog je da se donošenjem odluka gospodina Šmita, imenovanog na protivpravan način, krše odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava, kao i ljudska i demokratska prava svih konstitutivnih građana i naroda BiH – istakao je Dodik.

On je su ovom prijedlogu, koji su odbila druga dva člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić, obrazložio da visoki predstavnik u BiH treba biti potvrđen relevantnom rezolucijom Savjeta bezbjednosti, što je u slučaju Šmita izostalo, te stoga logično pravno slijedi da je njegovo imenovanje nelegalnog i nelegitimnog karaktera, te da sve vrste odluka koje Šmit donosi, nemaju i ne mogu imati nikakvu pravnu važnost niti proizvoditi bilo kakvo dejstvo.

– Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIK) nema ovlaštenje da imenuje visoke predstavnike bez odobrenja i relevantne rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, što ukazuje da je tzv. odluka PIK-a o imenovanju visokog predstavnika akt bez pravnog dejstva. PIK je „neformalna grupa država“, „ad hoc“ grupa država bez ikakvih pravnih ovlaštenja, kako ga je uostalom nazvao i sam Evropski sud za ljudska prava – istakao je Dodik u svom obrazloženju.

Iz Aneksa 10, koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, ne proizilazi pravo na donošenje zakona i propisa umjesto izabranih, legalnih i legitimnih organa entiteta i intitucija BiH.

– Svi dosadašnji visoki predstavnici, čiju praksu nastavlja i gospodin Šmit, su nelegalno, nelegitimno, neustavno i antidejtonski nametali zakone, mijenjali entitetske ustave, „zaleđavali“ bankovne račune stranaka i građana, ukidali nižestepene sudske odluke, zabranjivali građanima imenovanje na političke funkcije, smjenjivali funkcionere na najvišem političkom nivou“, istakao je Dodik.

Ovakav vid ponašanja je, dodao je on, suprotan konceptu poštovanja ljudskih i političkih prava i narušava koncept vladavine prava.

Posljednja u nizu odluka koja je donesena na neustavan i nelegitiman način od Šmita je odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i kojom se, istaknuto je u prijedlogu, svom silinom udara na ono što predstavlja volju naroda koja se ostvaruje preko izabranih predstavnika u organima vlasti.

– Ova odluka ima za cilj da kaže da je adekvatan način na koji građani slobodno i neposredno biraju svoje predstavnike, samo onaj koji odgovara OHR-u i Centralnoj izbornoj komisiji BiH, a koja je poput Šmita izabrana mimo zakonom predviđenih procedura a kojoj se ovom „odlukom“ daju sudska i izvršna ovlašćenja inkvizicijskog karaktera. Donosilac ove odluke ruši i gazi sva prava, a biračko pravo je jedno od osnovnih ličnih i političkih prava – piše u prijedlogu ove tačke dnevnog reda Predsjedništva.

Posljedica svega navedenog je da je donošenje odluka i ponašanje građanina Šmita, koji u svojim javnim istupima pogrdnim riječima naziva političke predstavnike u BiH, postalo predmet analize čak i u njegovoj domicijalnoj zemlji, a o tome najbolje govori članak objavljen u eminentnom njemačkom mediju „Špigl“.

Osim ove predložene tačke dnevnog reda, članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić, odbili su da u dnevni red današnje sjednice Predsjedništva budu uvršeten i tačke koje se odnose na gasovod, aerodrom u Trebinju i inicijativu „Otvoreni Balkan“.