Sud BiH osudio je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Istovremeno, Sud BiH predsjedniku Republike Srpske izriče mjeru – zabrana političkog djelovanja u trajanju od šest godina.
– Sud je optuženom Miloradu Dodiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne (1) godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest (6) godina, od dana pravosnažnosti presude – objavio je Sud BiH.
Riječ je o prvostepenoj presudi, koja u ovom trenutku nije pravomoćna, a to će postati nakon što i odbrana i tužilaštvo podnesu žalbe i konačnu odluku donese drugostepeno vijeće Suda BiH. Drugostepena presuda bi trebalo da bude izrečena do kraja ove godine.
Ukoliko i pravomoćna presuda bude kao i prvostepena to znači da Dodik u narednih šest godina neće moći obavljati funkciju predsjednika Republike Srpske. Kada je riječ o zatvorskoj kazni, s obzirom na to da je osuđen na godinu dana zatvora, to će, prema važećem zakonu, moći otkupiti za otprilike 36.000 KM.
Ovaj sudski proces počeo je 16. oktobra 2023. godine, dokazni postupak je završen 5. februara, a završne riječi su iznesene u srijedu, 19. februara.
Šta piše u presudi?
Sud Bosne i Hercegovine je 26. februara 2025. godine izrekao prvostepenu presudu u kaznenom predmetu Milorad Dodik i drugi, kojom se optuženik Miloš Lukić oslobađa od optužbe da je počinio kazneno djelo neizvršavanje odluka Visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 54. istog zakona, dok je u odnosu na optuženika Milorada Dodika Sud donio osuđujuću presudu kojom se isti oglašava krivim zbog počinjenja kaznenog djela neizvršavanje odluka Visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
Sud je optuženiku Miloradu Dodiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne (1) godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest (6) godina, od dana pravomoćnosti presude.
U odnosu na prijedlog Tužiteljstva BiH koji se odnosio na, kako se to u optužnici navodi, utvrđivanje pravnih posljedica osude iz člana 203.a stav 5. tačke a), c) i d) KZ BiH, Sud u izreci presude nije donio posebnu odluku, iz razloga što pravne posljedice osude nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona, nakon pravomoćnosti presude.
Potvrđenom optužnicom Tužiteljstvo BiH je optuženike Milorada Dodika i Miloša Lukića teretilo da, kao službene osobe u institucijama Republike Srpske, nisu primijenili i proveli odluke Visokog predstavnika za BiH.
U optužnici je, među ostalim, navedeno da su, u razdoblju od 1. jula 2023. do 9. jula 2023. godine u Banjaluci, Milorad Dodik i Miloš Lukić, kao službene osobe u institucijama Bosne i Hercegovine, svjesni i znajući da je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Kristijan Šmit donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke Visokog predstavnika.
