Džaferović odobrio 15.000 KM za vrijeđanje Srba

47

Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović odobrio je 15.000 KM pomoći iz budžetske rezerve BiH bošnjačkom lingvisti Dževadu Jahiću na ime podrške za izradu 10. i 11. toma skandaloznog „Rječnika bosanskog jezika“ u kome Srbe naziva najpogrdnijim imenima, piše „Glas Srpske“.

– Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu u iznosu od 15.000 KM profesoru Dževadu Jahiću na ime podrške za izradu 10. i 11. toma „Rječnika bosanskog jezika“. Za realizaciju ove odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora BiH, a uplatu će izvršiti na račun profesora Dževada Jahića – navedeno je u Odluci o interventnom korištenju budžetskih sredstava objavljenoj u „Službenom glasniku BiH“.

„Nezavisne novine“ navode da u jednom od tomova tog rječnika, Jahić na primjer riječ „đikan“ opisuje i tumači kao „seljačina, neotesani mladić, obično pravoslavac brđanin, stočar, čobanin, bosanski pravoslavac četničkog porijekla, koji je genetski četnik“, a ovaj termin dodatno je objasnio primjerom „poklaše nas đikani“.

U tekstu se podsjeća da je Jahić i ranije iz institucija BiH dobijao novac za svoj rječnik pa mu je tako i bivši bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović najmanje dva puta davao novac, i to jednom 7.000 KM, a drugi put 10.000 KM.

Delegat Kluba Srba u Domu naroda BiH Dušanka Majkić kaže da se to ponavlja svake godine.

– Mi smo kroz Komisiju za finansije i budžet parlamenta BiH ranije pokušavali da članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućem Savjeta ministara i njegovim zamjenicima ukinemo pravo da na taj način dodjeljuju i novac iz budžeta, ali nije bilo spremnosti da se to ukine. Ima u toj raspodjeli još spornih odluka i uvijek se to samo konstatuje i ponavlja se i iduće godine – rekla je Majkićeva za „Nezavisne novine“.

Kada je riječ o „Rječniku bosanskog jezika“, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (ANU BiH) donijela je odluku o izradi novog pravopisa „bosanskog jezika“, a na čelu stručnog tima našao se Jahić.

Tada su uglavnom srpski lingvisti poručili da u rječniku ne može biti emocija i da se takve publikacije ne rade pod navodnicima i onome šta je nekome drago. Jahićev rječnik osporili su i neki lingvisti Bošnjaci, pa je tako Mithad Riđanović rekao da je to sa gledišta nauke – smeće.

– Ja čak mislim da je to previše bure izazvalo – naveo je on.

Kasnije je i sama ANU BiH zatražila da se ni pod kojim uslovima i ni u kakvoj formulaciji više ne navode kao pokrovitelji rječnika, navodeći da su Jahićevi postupci „ozbiljna povreda, ne samo pravnih, nego i etičkih normi u oblasti nauke i izdavaštva“.

Pored „đikan“, u Jahićevom rječniku sporni su i pojmovi kao što je „balvangrad“ koje opisuje kao „dinarska bosanska naselja poput Sokoca, Han Pijeska, Pala i slično“, dok „balvangradski“ mentalitet opisuje kao sirov, dinarski, uglavnom onaj pravoslavni ruralni.

Tu je i riječ „četnik“ koju rječnik opisuje kao „pripadnika srpske vojske koja je kroz istoriju počinila velike zločine nad bošnjačkim stanovništvom“, a „četnikuša – pripadnica srpske vojske, Srpkinja u BiH sklona nacionalnoj mržnji i netrpeljivosti“.

Profesori srpskog jezika i srpski lingvisti još ranije su osudili izradu „Rječnika bosanskog jezika“ za koji su tvrdili da raspiruje mržnju, te da se radi o ispolitizovanim idejama koje se nastoje nametnuti kao naučne uz pomoć falsifikata.