Kako naučiti vještačku inteligenciju da se ponaša kao čovjek?

24
Fotografija koju je generisala vještačka inteligencija (leonardo.ai)

Vijest da je dron koji je kontrolisala vještačka inteligencija usmrtio operatera na simulaciji vojne vježbe u SAD, zabrinula je javnost. Ubrzo je objavljeno da u toj simulaciji nema povrijeđenih, ali mnoga pitanja su ostala bez odgovora. Koliko do sada znamo o vještačkoj inteligenciji?

Šta od vještačke inteligencije u budućnosti možemo da očekujemo i koje etičke norme moraju biti ispunjene, objasnio je prof. dr Goran Kvaščev, šef Katedre za signale i sisteme Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu. Istakao je da je ova tema vrlo izazovna i u žiži javnosti ovih dana.

– Vještačka inteligencija počela je da se razvija pedesetih godina prošlog vijeka i to je samo jedan trenutak u razvoju čovječanstva i u tom vremenu je napredak sjajan. Na našem fakultetu se dugi niz godina bavimo ovim pitanjem i na osnovnim studijama imamo oko 20 predmeta u ovoj oblasti, koja je vrlo široka. Kao što svaka nova tehnologija donosi poboljšanje, tako dobijamo i neke izazove. Tehnologija se razvija brzo, a mi se ne prilagođavamo dovoljno brzo – rekao je profesor Kvaščev.

Napominje da se struka bavi mogućim problemima i onim šta sve može da nam se dogodi. Da li će se nama desiti da u jednom trenutku računari postanu toliko pametni da mi nećemo moći više da komuniciramo s njima. Da li će oni donositi pogrešne odluke? Vještačka inteligencija, razvojem računarstva, dobija mogućnost da može da napravi i lažni video, što smo vidjeli u kampanjama političara, širenjem lažnih vijesti u svijetu koje su uvjerljive.

– Složeni problemi vještačke inteligencije su prepoznavanje lica, oblika, pokreta, medicinska dijagnostika, da možete sa MRA snimka da prepoznate početak razvoja kancera, da ne morate da imate veliki broj ljekara specijalista. Računar daje preliminarnu dijagnozu. Ali bez čovjeka ne možete liječiti čovjek. To je pitanje etike. Da li je odluka računara prava? Čovjek je uvek kriv za sve – istakao je profesor.

Ističe da je vještačka inteligencija naučena kako da se ponaša na osnovu mnogobrojnih informacija koje mi posjedujemo. Danas je imamo na svim uređajima.

– Kroz cijeli model vještačke inteligencije treba da naglasimo koji problem imamo, pa da nabavimo veliku količinu podataka kako bi vještačka inteligencija naučila da se ponaša kao čovjek. Treba da imamo puno slika koje su obiljžene uz objašnjenje šta je na njima. Zatim se odabere algoritam i kreće se u treniranje, a za to su nam potrebni jako moćni računari, koji su umreženi sa milionima računara. Važno je prije implementacije podataka, sve informacije proveriti u aplikaciji. Ovo je princip koji važi za sve aplikacije – istakao je prof. dr Goran Kvaščev.

Ističe da je Kanada kolijevka vještačke inteligencije, a prate je Kina, Japan, SAD. Primjene su ogromne u svim sferama života.