Koji su izazovi za EU u sljedećoj godini?

15
Foto: EPA-EFE/Stephanie Lecocq

Dogovor o budućim odnosima Velike Britanije i Evrope, mjere protiv klimatskih promjena, novi sedmogodišnji budžet, konferencija o budućnosti Unije i nova politika proširenja – to je pet tema koje će obilježiti EU u 2020. godini.

Bregzit

Već u januaru EU čeka pitanje Bregzita. Poslije pobjede Borisa Džonsona, Velika Britanija bi 31. januara trebalo da napusti EU. Prvi put u u svojoj istoriji, EU koja je narasla sa šest na 28 zemalja članica će se smanjiti za jednu članicu. Mnogi kažu da je to ipak samo kraj početka Bregzita, jer će odmah nakon toga početi pregovori o budućim odnosima, oročeni do kraja sljedeće godine koji bi mogli da budu možda i teži nego razgovori o izlasku.

Klima

Druga velika tema sa kojom će početi godina je klima. Evropska komisija je predstavila Zeleni plan, a lideri EU su se na posljednjem samitu dogovorili o klimatski neutralnoj Evropi do 2050, sa dalekosežnim posljedicama za ekonomiju, poljoprivredu, saobraćaj i druge oblasti. Glavno pitanje je kako finansirati ogromne troškove ove tranzicije, posebno u zemljama koje se oslanjaju na ugalj i druga fosilna goriva.

Budžet

To pitanje je u direktnoj vezi sa novim sedmogodišnjim budžetom EU oko kojeg će se voditi teška rasprava već početkom godine između bogatijih zemalja koje više uplaćuju nego što primaju i siromašnih koji su glavni korisnici budžeta, utoliko prije što Velika Britanija, koja je godišnje doprinosila sa 12 do 14 milijardi evra, više nije za stolom. Uprkos tome, EK je predložila nešto veći budžet u iznosu od 1.135 milijardi evra ili 1,11 posto bruto domaćeg proizvoda u Evropi.

Konferencija

Sljedeće godine trebalo bi da počne sa radom „Konferencija o budućnosti EU“, mehanizam konsultacija između tri glavne institucije, zemalja članica, građana i civilnog društva – koja bi do 2022. godine trebalo da izađe sa predlogom unutrašnje reforme funkcionisanja Unije, kako bi ona bila snažnija i efikasnija.

Proširenje

Osim toga na dnevnom redu biće i pitanje migracija, vladavine prava u zemljama članicama, prije svega Mađarskoj, ali za zemlje regiona Zapadnog Balkana je najzanimljiviji pravac koji će već u prvoj polovini godine dobiti politika proširenja. EK bi trebalo da izađe sa svojim prijedlogom u drugoj polovini januara, neizvesno hoće li se odnositi na Srbiju, ali jasno da su i tu potrebne neke promjene da bi bila brža i uvjerljivija.