Kojić: Kontinuitet politike satanizacije Srba

16
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić ocjenjuje da dokumenti Nacionalnog britanskog arhiva sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, a koji govore o bivšem visokom predstavniku u BiH Pediju Ešdaunu, ukazuju na kontinuiranu politiku satanizacije Srba, bez obzira na dešavanja devedesetih godina na ovim prostorima.

Kojić je ocijenio da je interesanto to što se u biografiji nekadašnjeg lidera Liberalnih demokrata Pedija Ešdauna navodi da je bio pripadnik britanske obavještajne službe.

– Dakle, očigledno je da je imao zadatak da, tada kao parlamentarac, sugeriše tadašnjem premijeru Velike Britanije u vezi sa određenim događajima iz 1992. i 1993. godine u BiH – rekao je Kojić za ATV.

Prema njegovim riječima, posebno zabrinjava to što jedan takav čovjek, koji se direktno i otvoreno stavljao na jednu od zaraćenih strana, pominjući često kao „muslimansku državu“ ono što treba da nastane od BiH, kasnije postaje visoki predstavnik i „glavni kasapin Srba i onoga što je bila nadležnost Republike Srpske“.

– Svjetska javnost je projektovala određenu politiku u odnosu na Srbe na Balkanu, ali posebno u odnosu na Srbe u BiH u dijelu koji se odnosi na ratne zločine, što potvrđuje našu tezu da oni žele da kroz optužnice i presude koje su donošene i u Haškom tribunalu, ali i u pravosuđu BiH, dovedu u pitanje legitimitet Republike Srpske u današnjem obliku – rekao je Kojić.

On smatra da pisma u kojima Ešdaun eksplicitno navodi pojam „muslimanska država“ ukazuju na to da je očigledno i današnja teza da taj projekat bude stvoren, a on se može stvoriti jedino nestankom Republike Srpske.

– To znači da smo i dalje ugroženi i da je politika koja se sada vodi, kada je riječ o procesuiranju predmeta ratnih zločina, usmjerena u tom pravcu – rekao je Kojić.

On je istakao da ovi dokumenti ukazuju na to da je bila značajna i ispravna odluke Vlade Republike Srpske, koju je osudila međunarodna zajednica, da formira komisije za istraživanje ratnih događaja u Srebrenici i Sarajevu, te da se putem ovih komisija verifikuje ono što dokazuju strani dokumenti.

On je napomenuo da službenici Centra već rade na proučavanju dokumenata sa zvaničnih stranica arhiva Velike Britanije, ali i drugih arhiva država koje su imale svoju ulogu u ratu u BiH.

Kojić je podsjetio da je postignut dogovor sa Institutom za savremenu istoriju iz Srbije da se zajedničkim snagama radi na istraživanju, ne samo stranih, nego i domaćih arhiva, kao i javnih dokumenata UN.

– Cilj nam je da na osnovu činjenica prikažemo domaćoj, ali i svjetskoj javnosti, šta se ovdje dešavalo – rekao je Kojić.

Govoreći o radu komisija za Srebrenicu i Sarajevo, on je napomenuo da su one nezavisne i da nema uvida u njihov rad.

– Kakav god bio konačan izvještaj, mi treba da ga prihvatimo, jer su to komisije koje čine eksperti iz različitih oblasti i siguran sam da se bave činjenicama – rekao je Kojić.

Nekadašnji lider Liberalnih demokrata, kasnije visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun u pismima upućenim tadašnjem premijeru Velike Britanije Džonu Mejdžoru više puta je BiH nazvao „muslimanska domovina“.

U tim pismima Ešdaun nije spomenuo nijedan logor i zatvor u kojem su držani i ubijani Srbi, te je vršio pritisak da Britanija reaguje zbog zatvora, etničkog čišćenja i izbjegličkih kampova u Republici Srpskoj, navodi se u dokumentima Nacionalnog britanskog arhiva, sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, a koji su objavljeni prošle godine kao dio paketa koji pripadaju korespondenciji tadašnjeg premijera Mejdžora pod nazivom „Korespondencija sa liderom liberalnih demokrata“.