Kojić: Masakr civila u Serdarima sa ciljem da se zatre trag srpskog postojanja

13
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Masakr srpskih civila u Serdarima kod Kotor Varoša, među kojima je najmlađa žrtva imala samo četiri godine, jedan je u nizu zločina nad Srbima čiji je cilj bio da se zatre trag njihovog postojanja, rekao je Srni direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.

– Srećom, oni koji su preživjeli, svjedočili su o tom strašnom jutru prije tri decenije. Njihova svjedočenja, između ostalog, nalaze se na stranicama Atlasa zločina nad Srbima tokom Odbrambeno-potadžbinskog rata, koji je Centar nedavno promovisao – rekao je Kojić. za Srnu.

On je naglasio da, kao ni porodice žrtava, ne možemo biti zadovoljni izrečenim kaznama, kao ni brojem počinilaca zločina u Serdarima kojima je suđeno u Sudu BiH.

– Napomenuo bih da je u Atlasu, na više od hiljadu stranica obrađeno pedesetak stratišta Srba 1992. godine. Prema analizi popisa žrtava koji je Centar uradio, ovo je godina u kojoj je procentualno ubijeno i najviše srpskih civila – naveo je Kojić.

Zločini u Serdarima počinili su 17. septembra 1992. godine pripadnici muslimansko-hrvatskih zločinačkih vojnih jedinica. Tom prilikom je ubijeno 16 srpskih civila, od kojih dvoje djece, a jedna trudna žena je teško ranjena, ali je uspjela da preživi.

U napadu muslimanskih snaga na Serdare u zoru 17. septembra 1992. godine ubijeni su Branko (60), Bosiljka (53), Jelenko (31), Radmila (21), Slavko (60), Danka (54), Drago (47), Mirko (31), Slaviša (22) i Spomenka Serdar (19), Ljubica (40), Slobodanka (12) i Snježana Tepić (4), Nikola Dukić (40), te Slavko (55) i Slavojka Bencuz (21).

Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je Fikreta Planinčića na 11 godina zatvora za zločin u selu Serdari, dok su Sead Menzil i Mirsad Vatrač oslobođeni, iako su i oni prethodno bili osuđeni na 11, odnosno 10 godina zatvora.