Nema razloga da bilo kome smeta to što Republika Srpska slavi dan svog nastanka, rekla je srski član Predsjedništva Željka Cvijanović, komentarišući zahtjeve američke Ambasade koji pozivaju na istragu zbog obilježavanja 9. januara.
Cvijanovićeva je za RTS rekla da je licemjerno tražiti od Srpske da poštuje odluke Ustavnog suda koji je proglasio neustavnim Dan Republike, a ignorisati odluku tog istog suda iz 2006. godine, da visoki predstavnik mora da prođe proceduru imenovanja u Ujedinjenim nacijama, a Kristijan Šmit je nije prošao.
I predsjednica FBiH Lidija Bradara smatra da stranim sudijama nije mjesto u Ustavnom sudu.
Krnji Ustavni sud BiH od 3. januara je i zvanično bez srpskih sudija, ali američku Ambasadu to ne dotiče. Brine ih obilježavanje Dana Republike. Ne ulaze u suštinu, a dobro znaju da su odluke o neustavnosti 9. januara, 2016. i 2019. donesene preglasavanjem sudija iz Republike Srpske. Ne smeta im što federalni parlament, PS BiH i Komisija za koncesije nisu izvršili više odluka Ustavnog suda, ali je valjda poželjno da Republika Srpska shodno odlukama Ustavnog suda poništi svoj rođendan.
– Taj isti Ustavni sud je rekao još 2006. godine, da neko da bi bio visoki predstavnik mora da prođe proceduru u UN, mi sada imamo čovjeka koji se predstavlja kao visoki predstavnik, a nije prošao proceduru. I sada dođu iz neke ambasade i kažu kada je u pitanju Dan Republike morate se pridržavate onoga šta je rekao Ustavni sud, a kada je u pitanju visoki predstavnik ne morate, to je licemjerstvo – rekla je Cvijanovićeva.
Tim izrazom mogao bi se opisati stav stranaka „Trojke“ kada je u pitanju reforma Ustavnog suda. Svjesni da BiH sa stranim faktorom ne može u EU, načelno podržavaju prestanak mandata stranih sudija, ali tek kada BiH dobije zeleno svjetlo za članstvo, do tada su im kažu strane sudije potrebne da „čuvaju“ Bosnu.
Predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković kaže da bi „Trojka“ bila srećna da u Ustavnom sudu nema stranih sudija, ali da se to sada ne može desiti.
– „Trojka“ bi bila srećnija i od (lidera SNSD-a Milorada) Dodika i (predsjednika HDZ-a Dragana) Čovića da nema stranih sudija, ali naravno to se ne može destiti sada kada traje napad na Ustavni sud, napad na ono što čuva državu BiH od tih secesionističkih namjera, nema govora da se to može desiti sada – kaže Konaković.
Za razliku od bošnjačkih stranaka, HDZ BiH bi da prestane strano tutorstvo. Nastavak evropskih integracija, poručuju, treba da bude stvar dogovora domaćih političara i zato je smisleno podržati zakone o Ustavnom sudu i prestanku važenja mandata stranih sudija koji predlažu iz Republike.
– Strane sudije u Ustavnom sudu BiH su nepotrebne i krajnje je vrijeme da se prestane sa tom praksom. Pa, je li konačno vrijeme da sami donosimo odluke i sami snosimo odgovornost za procese u ovoj zemlji – pita Bradara.
Osim budućeg statusa stranih sudija u Ustavnom sudu, potpuno su polarizovani stavovi bošnjačkih i hrvatskih stranaka i o Izbornom zakonu BiH. Dok jedni insistiraju na integritetu izbornog procesa, drugi traže legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH.
– Tu je sada podijeljeno mišljenje da li da idemo u izmjene Izbornog zakona koje će podrazumijevati promjene Ustava, što bi značilo provođenje svih odluka i Ustavnog suda i Suda u Strazburu ili ćemo mijenjati samo Izborni zakon – rekao je predsjednik SDP Nermin Nikšić.
Krajem prošle godine Predstavnički dom usvojio je obimne izmjene Izbornog zakona koje se tiču integriteta procesa. S obzirom da su tada bili preglasani, izvjesno je da ga SNSD i HDZ BiH neće podržati u Domu naroda PS BiH, što znači njegov kraj.
U međuvremenu, Republika Srpska najavila je sopstveni izborni zakon. Zato se odlazak lidera „Trojke“ na noge Čoviću u Mostar tumači kao pokušaj popravljanja situacije u vezi Izbornog zakona, ali i Ustavnog suda.
