Krediti, kampanja i stara računica: Brojanje dugova ili glasova?

1
Foto: Draško Stanivuković/Facebook

Brojilo duga Republike Srpske uskoro bi moglo da osvane na Trgu Krajine. Opozicija tvrdi da građani treba da vide koliko se Srpska zadužuje.

Stiže i odgovor vlasti. Prećutkuju se, kako kažu, podaci koji ne odgovaraju toj priči. Dug je danas manji u odnosu na ranije godine.

Prije sjednice, počela je kampanja. Ispred Narodne skupštine opozicija. U najavama i novi projekat – brojilo duga Republike Srpske na Trgu Krajine. Za otplatu ovolikih kredita nije dovoljno ni da pronađemo rudnik zlata, kaže nekadašnji ljuti rival, sada najbliži saradnik Draška Stanivukovića, piše ATV.

Upoređuje on tako zaduženja Banjaluke sa zaduženjima čitave Republike Srpske. Apeluje i da se Vladi oduzme vozačka dozvola, jer nas, kako kaže, vode pravo u finansijsku provaliju.

– Upravo zato, večeras u pola 9, kao što je i najavio predsjednik Pokreta Draško Stanivuković, iznijećemo i predstaviti jedan brojčanik koji broji zaduženja koju ova vlast donosi narodu – kazao je poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević.

Opozicija govori o novim stotinama miliona maraka zaduženja, drugim brojkama odgovara SNSD-ov Srđan Mazalica – javni dug Republike Srpske 2021. godine bio veći od 42 odsto BDP-a, a ukupni dug veći od 52 odsto. Do kraja prošle godine, tvrdi, ti procenti su smanjeni na oko 34 odnosno 38 odsto.

– I sada ovih 38,83 i 42,66 je mnogo manje nego 42,46 i 52,40. Dakle, mi smo daleko od onoga koliko smo imali prije pet godina. U smislu učešća javnog duga u BDP-u – rekao je šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica.

Da zaduživanje samo po sebi nije sporno, poručuje i prvi čovjek Parlamenta Srpske. Bitno je, kako kaže, za šta se novac koristi. U prethodnom periodu obezbijeđena su sredstva za brojne kategorije stanovništva koje su godinama čekale rješenja. Ako opozicija smatra da tu ima nešto problematično, poručuje im da postoje sudovi.

– Mislim da je red, ako smo riješili BORS, ako smo riješili borce Republike Srpske Krajine, rješavamo pripravnike, kategorije koje godinama nisu rješavane. Mislim da je to nešto što javnost vidi pozitivno. Ako neko misli da može to da uništi nekom pričom o zaduženju… Svi se zadužujemo – i gradovi, i opštine i mi kada kupujemo kola, pravimo kuću – jasan je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

Trn u oku opozicije je zaduženje od 800 miliona maraka uz garanciju za dodatnih 500 miliona maraka. Sporno im je i što će povećanja plata i penzija doći u septembru i oktobru kada je, kako kažu, u jeku predizborna kampanja.

– Povećanu platu će da dobiju u septembru mjesecu u jeku predizborne kampanje. A to ovoj vlasti nije dosta, pa pokušava da kupi 300.000 penzionera u Republici Srpskoj, tako što će im u septembru mjesecu podijeliti 80 KM i 120 KM – naveo je šef Poslaničkog kluba SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga.

Ovakvi performansi nisu ništa drugo nego populistička mjera. Ne treba tome davati na značaju. Povećanja plata i penzija rezultat su ekonomskih pokazatelja, a ne izbornog kalendara, kaže premijer Srpske. Ista primjedba mogla se čuti gotovo svaki put kada su rasle penzije ili primanja radnika u javnom sektoru.

– Republika Srpska ima zaduženje 38 odsto kada je u pitanju BDP, ukupan dug Republike Srpske, javni dug. Kada su oni koji se sad sekiraju zbog toga bili na vlasti trebalo je gatati kada će biti isplaćena plata i da li će biti isplaćena u cijelom iznosu. Zaduženje je bilo 55 odsto. Republika Srpska sa svim onim što radi se nalazi u svim zakonskim okvirima – istakao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

Oni koji danas najavljuju brojilo duga ranije su branili milionska kreditna zaduženja za projekte u Banjaluci, podsjećaju iz SNSD-a. Pitaju i šta je sa displejem koji je prikazivao troškove Gradske uprave, pa famozno nestao. SNSD vodi računa o zaduženosti Srpske za razliku od onih koji su činili vlast 2005. a danas pozivaju na proteste, kaže Igor Dodik.

– Daleko smo ispod prosjeka zaduženih zemalja. Hrvatska i Crna Gora su dužne 56-58 odsto BDP-a, dok je Slovenija 65 odsto – naglasio je organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik.

Kada je u pitanju kreditno zaduženje Banjaluke, onda Stanivuković ima svako moguće objašnjenje i valjan razlog zašto bi trebalo uzeti kredit, kaže Ljubo Ninković. Unazad pola godine, Stanivuković je zadužio građane Banjaluke za 40 miliona maraka.

– Čitav njegov mandat je označio 100 miliona kredita za građane Banjaluke. To je nešto što je činjenica. Meni to liči samo na licemjerstvo i dvolično ponašanje gradonačelnika i to u onoj izbornoj godini – dodao je predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković.

– Bez sredstava Vlade Republike Srpske, čija zaduženja Stanivuković neumorno kritikuje, ne bi došlo do realizacije mosta u Česmi, nekoliko kružnih tokova koji se trenutno rade, kao ni spomenika palim borcima. Sve ono što je Vlada Srpske uzela u svoje ruke i završila nakon Stanivukovića je itekako vidljivo – zaključuje Ninković.