Pitanje imovine riješeno je potpisivanjem Dejtonskog sporazuma. Zato zahtjev SDA da Kristijan Šmit nametne zakon o takozvanoj državnoj imovini nema težinu, ali otkriva strah bošnjačkih struktura da nova američka administracija neće nastaviti sa politikom intervencionizma.
Ovako su reagovali iz Republike Srpske na poziv Savjeta načelnika i gradonačelnika iz SDA u Federaciji OHR-u. Poručeno im je da gledaju u svoje dvorište, a brigu o imovini u Srpskoj prepuste Republici Srpskoj i njenim lokalnim zajednicama.
Ne odustaju Bošnjaci od prisvajanja grunta Republike Srpske. Nezadovoljni što OHR-ova radna grupa nije izradila zakon o takozvanoj državnoj imovini oglasio se tek formirani Savjet načelnika/gradonačelnika SDA iz Federacije. Traže od, za njih legitimnog, visokog predstavnika da nametne zakon kojim bi Srpskoj oduzeo vlasništvo nad sopstvenom imovinom.
– Savjet načelnika/gradonačelnika zahtjeva od visokog predstavnika Kristijana Šmita da odmah donese zakon o državnoj imovini BiH jer je očigledno da se to neće desiti u bliskom periodu u Parlamentarnoj skupštini BiH – ističe se u saopštenju Savjeta načelnika/gradonačelnika SDA.
Ni u bliskom ni dalekom periodu Parlamentarna skupština neće raspravljati niti usvajati takav zakon jer je pitanje imovine riješeno Dejtonskim sporazumom. Kristijan Šmit bi ga rado nametnuo, ali zna kakav bi bio odgovor iz Republike Srpske. Iz Saveza opština i gradova poruka kolegama u Federaciji da gledaju u svoje dvorište.
– Godinama bošnjački političari BiH vide izgrađenu na intervencijama međunarodne zajednice. Ono što je u Republici Srpskoj, pripada Republici Srpskoj, onome kome Republika Srpska delegera. Savjetu načelnika i gradonačelnika SDA preporučujem da riješe ta pitanja u Federaciji. Imalo bi smisla kada bi se oni brinuli kako da Federaciji što više zemljišta rasporedi lokalnim zajedniciama – istakao je Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske.
Svjesni su u bošnjačkim krugovima da se dolaskom Donalda Trampa i odlaskom Majkla Marfija završava politika intervencionizma u BiH. U strahu od novog ambasadora, političkom Sarajevu se žuri da po svaku cijenu osude predsjednika Republike Srpske i ishodi zakon o takozvanoj državnoj imovini.
– Vidimo da je i Haris Imamović, kao neko iz strukture SDA, rekao da ne očekuje da će novi ambasador SAD u BiH napraviti velike promjene, ali da će Dodiku „dati imovinu“. Tu su stvari jasne. Oni pokušavaju da izbjegnu ono što je neminovno, a to je da će se politka SDA promjeniti – rekao je Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Pojam „državna imovina“ ne spominje se u Aneksu, 4 odnosno u Ustavu BiH. Nije navedena među deset nadležnosti zajedničkih institucija. U prevodu – to je izričita nadležnost entiteta.
Ruska Federacija, kao garant Dejtonskog sporazuma, podržava dogovor domaćih aktera o imovini, isključuje nametanje, pogotovo od strane Kristijana Šmita.
– Više puta sam rekao da mi ne priznajemo legitimnost gospodina Šmita, on nije visoki predstavnik. Ono što radi je izvan svake pameti. To je pitanje koje moraju riješiti ovdje strane u BiH, oslanjajuću se na Dejtonski sporazum. A to je bila konstatacija u Dejtonu, to je fiksirano – naglasio je Igor Kalabuhov, ambasador Ruske Federacije u Sarajevu.
Dejtonski mirovni sporazum riješio je pitanje imovine – 51 odsto teritorije pripada Federaciji, 49 odsto Republici Srpskoj. I tu su stvari jasne. Priče o takozvanoj državnoj imovini uslijedile su nakon odluka Ustavnog suda, kojima su Srpskoj pokušali da otmu šumu, zemljište i svojinska prava. Te odluke, po pravilu, donošene su preglašavanjem srpskih sudija, glasovima stranaca i Bošnjaka.
