Predsjednik krnjeg Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman priznao je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu da su u velikom problemu zbog nepopunjenosti, ali nije propustio da kaže da su legitimne sve odluke donesene bez prisustva sudija iz Republike Srpske.
Pozvao je nadležne organe u Republici Srpskoj da izaberu dvoje, a Federaciju da izaberu sudije koje će zamijeniti njega i Valeriju Galić, zbog odlaska u penziju.
Početkom januara 2024. godine penzionisan je Zlatko Knežević, ranije Miodrag Simović. Od tada Ustavni sud radi bez srpskih sudija, što je porazno po sud i BiH, jer srpski narod nije predstavljen u najvišem sudskom tijelu.
Skoro dvije i po godine Ustavni sud BiH funkcioniše bez sudija iz Republike Srpske, što je Ustavom propisana obaveza. Zbog sudijskog deficita rade samo u plenarnim sjednicama, uz pomoć troje stranaca. Ipak, svjesni su da im za potpuni legitimitet i rješavanje više hiljada predmeta trebaju srpske sudije. Ćeman tvrdi da je to u interesu građana Republike Srpske i čak od novinara RTRS-a traži pomoć u tome.
– Zaista bi bilo, ponovo ponavljam, veoma korisno i za građane Republike Srpske da se dvoje sudija iz Srpske konačno dovedu za ovaj sto ovdje. Evo, gospodine Šarac (Gvozden Šarac, novinar RTRS-a), znam da ste očekivala ovakav odgovor od mene, ali prenesite, i vi svi drugi, poruku – dajte ljudi da kompletiramo Ustavni sud – rekao je Ćeman na konferenciji za novinare.
Ćeman bi da Narodna skupština Republike Srpske izabere dvoje sudija koji bi ponovo bili preglasavani o ključnim identitetskim pitanjima za Republiku Srpsku i srpski narod, poput himne, grba i zastave koju su ukinuli ili kada su od Srpske otimali poljoprivredno zemljište, šume, vode. Proglašavajući sve, pa i vazduh u BiH, takozvanom „državnom imovinom“, Ustavni sud pravi problem i američkom projektu Južna gasna interkonecija.
– Ustavni sud nije ovlašten, niti može, niti će nuditi model rješenja pitanja „državne imovine“. To je zadatak parlamenta BiH – kaže Ćeman.
Sudija krnjeg Ustavnog suda BiH Larisa Velić rekla je da nedonošenje takozvanog zakona o državnoj imovini predstavlja veliki problem i za implementaciju Zakona o južnoj interkonekciji.
– Vidjećemo šta će se sve tu dešavati – rekla je Velićeva.
Sadašnji sastav Suda otvoreno je stao iza funkcije visokog predstavnika, odbili su da odgovore kako odlučiti po apelaciji poslanika Narodne skupštine Republike Srpske o neustavnosti člana 203a Krivičnog zakona BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit kako bi zaštitio svoj lik i djelo.
– Kada je u pitanju visoki predstavnik, Ustavni sud je rekao da ne može preispitivati nadležnosti visokog predstavnika koje su date Ustavom ili „Bonskim ovlašćenjima“. Znači, to ne spada u nadležnost BiH – rekla je Velićeva.
Servilnosti prema odlazećem Šmitu i ne čudi, jer je Larisa Velić u sudijsku togu uskočila iz OHR-ve Radne grupe za takozvanu „državnu imovinu“. Brani i prisustvo stranih sudija. Svoj ostanak sudije iz Njemačke, Albanije i Švajcarske pravdaju ustavnom obavezom. Odbijaju da odgovare kako bi se osjećali da u matičnim državama strane sudije odlučuju o njihovoj sudbini.
– Mi nismo ovdje svojom slobodnom voljom ili da se želimo miješati i nešto, mi smo ovdje zato što smo pozvani da budemo ovdje na osnovu Ustava BiH. Ako se promijeni Ustav, mi ćemo biti srećni da odemo – rekla je Angelika Nusberger, sudija iz Njemačke.
I u Republici Srpskoj i većem dijelu BiH bili bi srećni da se okonča međunarodno prisustvo. Do tada, krnji Ustavni sud nastaviće da svojim, nerijetko problematičnim odlukama dovodi do usijanja odnose u BiH.
