Fijasko u Avganistanu njemačkoj Ljevici služi kao potvrda da treba prekinuti sa vojnim intervencijama, kaže za DW šefica te partije Žanin Visler. Ona je pomenula i svoj odnos prema bombardovanju Jugoslavije 1999. godine.
Njemačko ministarstvo razvoja obustavilo je isplate prema Avganistanu, što bi trebalo da teško pogodi talibanski režim.
Njemačka je, poslije Sjedinjenih Država, bila najvažniji izvor razvojne pomoći za Avganistan. Samo za ovu godinu je bilo planirano 375 miliona evra za saradnju sa zvaničnim Kabulom, i još 75 miliona za projekte civilnog društva. Sada bi od svega trebalo da ostane samo humanitarna pomoć od sto miliona evra.
„Protivim se narativu da sada treba obustaviti kompletnu razvojnu pomoć“, kaže za DW Žanin Visler, jedna od dvije nositeljke liste njemačke Ljevice na parlamentarnim izborima koji se održavaju kroz mjesec dana. „Radi se o ljudima koji sada pate pod talibanima, ali i užasnom humanitarnom situacijom u zemlji.“
U seriji intervjua koje DW vodi sa kandidatima njemačkih partija, Vislerova je oštro kritikovala što su evakuacije iz Kabula počele prekasno.
„To je moralo da se obavi prije povlačenja (trupa) iz Avganistana. Mislim da imamo sramotan odnos prema lokalnom osoblju kad vidimo da je prvo iz Avganistana prebačeno 65.000 litara piva (koje njemačka vojska nije popila, prim. red.), ali da se na cjedilu ostavljaju ljudi koji su radili za Bundesver i druge njemačke institucije, aktivisti za ljudska prava, borkinje za ženska prava…“
Vislerova, čijoj se stranci prema posljednjim anketama predviđa sedam odsto podrške građana, podsjeća da su u junu samo Ljevica i Zeleni u parlamentu glasali za evakuaciju ljudi iz Avganistana, dok ostali nisu.
Umjesto toga, dodaje Vislerova, ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer do posljednjeg trena je insistirao da se Avganistanci deportuju iz Njemačke.
Sve to zajedno je „ugrozilo ljudske živote“.
„Cijela Savezna vlada – tu mislim i na kancelarku i na vicekancelara – svi nose odgovornost“, dodala je kopredsjednica Ljevice. Ona je optužila vladajuće demohrišćane i socijaldemokrate da su htjeli da otežu stvar do izbora, kako usred kampanje ne bi morali da pričaju o migracijama.
I dalje protiv NATO-a
Premda je Ljevica izgubila nekoliko procenata podrške u odnosu na prethodne izbore, sve više djeluje da bi mogla da se pita prilikom stvaranja iduće koalicione vlade.
Ukoliko se održi trend, socijaldemokrate i Zeleni bi mogli da formiraju koaliciju ljevog centra uz podršku ili Ljevice ili liberala.
Tu se postavlja pitanje koliki je koalicioni potencijal Ljevice? Recimo, ta stranka se oduvijek zalagala za izlazak Njemačke iz NATO-a i protiv svih vojnih intervencija.
Nedavno je za DW socijaldemokratski kandidat za kancelara i aktuelni vicekancelar Olaf Šolc rekao da je izrazito privržen njemačkom članstvu u NATO-u.
„Nakon katastrofe koju doživljavamo u Avganistanu, čini mi se da postoji jedna stranka koja nema mnogo razloga da mijenja svoje spoljnopolitičke pozicije, a to je stranka Ljevice“, kaže na to Vislerova.
„Bilo bi ispravnije da smo poslije raspada Varšavskog pakta i završetka Hladnog rata zajedno videli da li možemo da stvorimo drukčiju međunarodnu bezbjednosnu arhitekturu, koja bi uključila i Rusiju. To bi imalo više smisla“, dodaje Vislerova o načelnoj skepsi Ljevice prema NATO-u.
Na pitanje zašto Ljevica važi za prijateljski nastrojenu prema Vladimiru Putinu, Vislerova vuče paralelu sa SR Jugoslavijom: „Velika je razlika da li imate simpatije prema nekome ili mislite da ne treba ići u vojnu eskalaciju protiv neke zemlje. Nisam imala nimalo simpatija za Miloševića, ali sam držala da je rat protiv Srbije pogrešan. To je razlika.“
