Njemački državljanin Kristijan Šmit samim činom nametanja izmjena Izbornog zakona narušava volju građana koji su jasno rekli da su poslanici ti koji treba da odlučuju u zakonodavnom organu o zakonima, izmjenama i dopunama zakona i drugim aktima koji su u nadležnosti demokratski izabranih predstvnika, izjavio je Srni poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić.
– Suština obrazloženja Kristijana Šmita za odluku o izmjenama Izbornog zakona jeste da na neki način želi da izbori budu odraz volje građana, što je uvijek ovdje i bilo. Ustvari, da budu izabrani oni za koje su ljudi glasali. Apsurd njegovog obrazloženja jeste to što sam Šmit nema legalitet, nema legitimitet, nije izabran u skladu s procedurama i nema odgovarajuću odluku Savjeta bezbjednosti UN – rekao je Kojić.
On ističe da takav diletant pokušava da nameće neke demokratske principe u ovoj zemlji, te da je žalosno što polovina BiH, odnosno Federacija BiH, misli da je u potpunosti u redu da postoji neko sa strane ko će nametati odluke.
– To je za nas, s druge strane, potpuno neprihvatljivo i siguran sam da će najviše rukovodstvo Republike Srpske adekvatno odgovoriti na ovo tehničke izmjene – kako god ih nazvao – rekao je Kojić.
On je napomenuo da se apsolutno ne protivi uvođenju novih tehnologija u izborni proces ali da se protivi da se neko, ko nema legalitet i legitimitet, stavi u svojstvo parlamentaraca koji su izabrani na demokratskim izborima voljom građana.
– Samim tim svojim činom i nametanjem on narušava volju građana. Volja građana rekla je da du Kojić i sva ostale kolege poslsnici ti koji trebaju da odlučuju u zakonodavnom organu o zakonima, izmjenama i dopunama zakona i svim drugim aktima koji su u našoj nadležnosti – dodao je Kojić.
Njemački državljanin Kristijan Šmit, koji se predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, rekao je danas da je donio odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH s ciljem, kako kaže, podrške najavljenom procesu pristupanja BiH EU.
Kristijan Šmit nije izabran za visokog predstavnika jer nije dobio saglasnost Savjeta bezbjednosti UN, kako je predviđeno Dejtonskim sporazumom zbog čega ga Republika Srpska ne priznaje.
