NATO razmatra razvoj nove vrste oružja, kome nisu potrebni ni meci ni projektili, ali teoretski može poremetiti savršeno stabilno društvo.
Ovo „oružje“, nazvano „kognitivno ratovanje“, opisano je u članku koji su zajedno pripremili Univerzitet „Džons Hopkins“ i Imperijal koledž London, a objavljen je na internet stranici NATO analiza (NATO Review) kao dio niza članaka o tome kako bi buduće tehnologije saveza mogle izgledati.
Prema autorima, „kognitivno ratovanje“ će omogućiti efikasno potčinjavanje čitavog društva bez upotrebe sile ili prinude.
Može se ograničiti u vremenu i rasponu, na primjer, osujetiti odbranu neprijatelja u određenom regionu, ili može uticati na naciju decenijama, rekli su istraživači.
– U „kognitivnom ratovanju“ ljudski um postaje bojno polje. Cilj je da se promjeni ne samo ono što ljudi misle, već i način na koji misle i postupaju. Uspješno vođen, oblikuje i utiče na individualna i grupna uvjerenja i ponašanja u korist taktičkih ili strateških ciljeva agresora. U svom ekstremnom obliku, ima potencijal da razbije i fragmentira čitavo društvo, tako da više nema kolektivnu volju da se odupre namjerama protivnika – kažu autori.
Ovo se postiže korišćenjem sajber, informacionih, psiholoških i društvenih inženjerskih sposobnosti.
Obilje pametnih telefona, društvenih medija i digitalnih izvora vijesti čini ovu strategiju relativno lakom za sprovesti – sve se to može koristiti za sijanje sumnje, za uvođenje oprečnih narativa, za polarizaciju javnog mnijenja, za radikalizaciju grupa i na kraju – za remećenje ili fragmentiranje društava.
– Moglo bi se pokrenuti nekoliko uzastopnih kampanja sa dugoročnim ciljem da se poremete čitava društva ili savezi, razvijanjem sumnji u upravljanje, podrivanjem demokratskih procesa, izazivanjem građanskih nemira ili podsticanjem separatističkih pokreta – kažu autori.
Što se tiče „lažnih vijesti“ autori kažu da iako mogu da se koriste za pojačavanje bilo koje poruke nisu apsolutno neophodne za izvođenje kognitivnog rata.
– Pametna upotreba ugrađenih emocija u prenesenim porukama ili pažljivo procureli zvanični dokumenti odlično će obaviti posao u rasplamsavanju „strasti“ na mreži – smatraju autori.
Istraživači su primijetili da mnogi faktori prisutni u savremenim društvima omogućavaju takvu taktiku kognitivnog ratovanja, osim obilja pametnih uređaja u našim životima.
Oni navode da ljudi danas moraju brzo reagovati na vijesti, kao rezultat toga reaguju emocionalno i iracionalno, a rijetko zalaze duboko u kontekst bilo koje vijesti.
– Osim toga, uprkos širenju društvenih medija i sveukupno povećanoj povezanosti, ljudi se okupljaju u grupe i završavaju izolovani u svojim „mjehurićima“. Zahvaljujući tome, njihovim reakcijama se može manipulisati i grupe iz ovih navedenih „mjehurića“ mogu se postaviti jedna protiv druge – navodi se u istraživanju.
Nažalost po NATO, zemlje članice su odlični primjeri takvih društava, pa su članovi saveza previše izloženi upravo tim istim kognitivnim taktikama ratovanja.
Istraživanje ukazuje na potrebu uspostavljanja sistema koji bi bio u stanju da otkrije i prati sve kampanje kognitivnog rata koje se vode protiv članica NATO, navodi „Sputnjik“.
